Jedno od ključnih pitanja koje i dalje visi nad primirjem jeste sudbina Libana, u koji je Izrael ušao u martu kako bi eliminisao Hezbollah nakon što je ta militantna grupa otvorila vatru preko granice u znak solidarnosti s Teheranom nakon američko-izraelskih napada na Iran.

Izraelske snage i dalje drže veliki dio južnog Libana, odakle je više od milion ljudi raseljeno iz svojih domova, dok Hezbollah ostaje nepobuđen.

Iran poručuje da se prekid vatre mora odnositi i na Liban, te da stalni dogovor mora dovesti do izraelskog povlačenja, dok Izrael, koji je isključen iz američko-iranskih pregovora, tvrdi da se neće povući i da zadržava pravo na vojnu silu.

To je otvorilo jaz između Izraela i Sjedinjenih Država, pa je Trump javno kritizirao svog ratnog saveznika, izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, rekavši da nije zadovoljan načinom na koji se Izrael ponašao.

“Bez nas, bez Sjedinjenih Država, ne bi bilo Izraela. Bez mene ne bi bilo Izraela, jer nijedan drugi predsjednik nije bio spreman učiniti ono što sam ja učinio”, izjavio je Trump na samitu.

Lideri G7 su u svom saopćenju pozvali na “hitno snažno primirje” u Libanu i razoružanje Hezbollaha.

Portparol Hezbollaha izjavio je za Reuters da grupa vjeruje kako Iran neće pristati na trajni prekid vatre ako se izraelska okupacija ne okonča.

Nakon decenija američkih i međunarodnih finansijskih sankcija koje su iransku ekonomiju dovele do ruba, mirovni sporazum mogao bi donijeti ekonomske koristi, a memorandum uključuje fond za obnovu vrijedan 300 milijardi dolara koji bi platile susjedne zaljevske države, ukoliko Iran ispuni ostale uslove.

U narednih 60 dana pregovarači će se vratiti teškim pitanjima poput budućnosti iranskog nuklearnog programa, ali podrška Irana regionalnim militantnim grupama i njegov raketni arsenal nisu na dnevnom redu, što bi predstavljalo velike američke ustupke.

Cijene nafte ponovo su pale u srijedu zbog izgleda za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, a fjučersi Brent sirove nafte pali su ispod 80 dolara, na najniži nivo od početka sukoba SAD-a i Irana.

Visoki američki zvaničnik rekao je da će SAD odustati od sankcija na iransku naftu u sklopu dogovora o okončanju rata, što otvara mogućnost dodatnih miliona barela snabdijevanja, iako industrijski zvaničnici kažu da će biti potrebni mjeseci da se proizvodnja u potpunosti oporavi.

Lideri G7 poručili su da su se obavezali da će “ubrzati diverzifikaciju energetskih ruta snabdijevanja kako bi se smanjila globalna ranjivost na Hormuški tjesnac i povećale naše energetske zalihe”.