Zlatan Lagumdžija, bosanskohercegovački ambasador pri Ujedinjenim nacijama, u emisiji Dnevnik D osvrnuo se na svjetske geopolitičke tokove, odnos velikih sila, mjesto BiH u tim procesima, te ekonomske i energetske izazove s kojima se država suočava.

Prema njegovim riječima, planeta ulazi u drugu polovinu velikih transformacija koje će potrajati godinama: „U narednih pet godina očekuje nas četiri simultane revolucije – geopolitičko preslagivanje, tehnološki iskorak, ekonomsko restrukturiranje te klimatsko-energetska tranzicija koja mijenja pristup održivom razvoju. Sve to zajedno oblikuje svijet koji će za nekoliko godina izgledati potpuno drugačije.”

Kada je riječ o aktuelnim krizama, ističe: „U roku od jedne do dvije godine očekujem da će se sadašnje krize, prije svega rat u Ukrajini, palestinsko pitanje i situacija na Bliskom istoku, morati smirivati. Ove krize su već paralizirale svjetske ekonomske i energetske tokove, što nameće potrebu za novim globalnim dogovorom.”

Razlike u pristupima SAD-a i EU

Govoreći o odnosima Amerike i Evropske unije prema regionu, Lagumdžija navodi: „Ne bih rekao da postoje suštinske razlike u strateškim ciljevima kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Razlike su u prioritetima – Amerika jasno insistira na stabilnosti i ekonomskom pokretanju, dok je evropski pristup više okrenut političkim i institucionalnim procesima.”

Poruka međunarodne zajednice je, dodaje, vrlo jasna: „Zaboravite podjele i otcjepljenja, to je završena priča od prije 30 godina i niko neće dozvoliti ponavljanje takvih scenarija.”

Visoki predstavnik i međunarodni okvir

Komentirajući ulogu visokog predstavnika, Lagumdžija naglašava važnost očuvanja same institucije: „Najvažnije je da institucija visokog predstavnika ostane sačuvana u punom kapacitetu do ulaska BiH u Evropsku uniju. O konkretnim potezima se može raspravljati, ali institucija mora ostati stabilna.”

Dodaje i kritički osvrt: „Visoki predstavnik ima puni mandat, ali pitanje je koristi li sve svoje ovlasti na pravi način. Njegov autoritet nije jednak kod svih političkih aktera, što dodatno komplikuje situaciju.”

Skup u Zagrebu i ideje o preuređenju BiH

Prošle sedmice u Zagrebu je održan trodnevni skup s panelom pod nazivom “Bosna i Hercegovina – neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”, na kojem su predstavljene karte nove podjele. Lagumdžija kaže: „To su koncepti kojima je presuđeno prije 30 godina i koji nemaju realnu podršku ozbiljnih međunarodnih aktera.”

Međunarodna zajednica, dodaje, takve ideje ne doživljava ozbiljno: „Ali mi u Bosni i Hercegovini moramo biti svjesni tih pokušaja i ozbiljno ih shvatiti.”

Zapadni Balkan kao test za Evropu

Na međunarodnim skupovima, uključujući konferenciju u Ljubljani, istaknuta je važnost regiona: „Budućnost Evropske unije uveliko zavisi od toga može li riješiti probleme u vlastitom dvorištu. Zapadni Balkan je test sposobnosti Evrope da djeluje kao ozbiljan globalni akter.”

Energetika i razvoj

Lagumdžija upozorava na strukturu proizvodnje energije: „Bosna i Hercegovina je jedna od tri zemlje u regionu koja izvozi struju, ali više od trećine dolazi iz uglja, iz čega se mora izaći.”

Dodaje: „Energetska tranzicija je ključna. Projekti poput južne interkonekcije nisu samo energetski, nego razvojni projekti koji mogu privući nove investicije.”

Govoreći o investicijama, kaže: „Dolazak stranog investitora znači ulaganje novca, izgradnju infrastrukture, otvaranje radnih mjesta, a nakon određenog perioda to ostaje vama. To je razvojna šansa.”

Sukob interesa?

Na pitanje o projektu solarne elektrane u Goraždu i navodima o povezanosti, Lagumdžija potvrđuje svoju ulogu: „Jesam, kako da nisam. Nakon izlaska iz operativne politike 2015. osnovao sam konsultantsku kuću u Sarajevu i između ostalog radim na promociji stranih investicija u BiH. U tome sam bio prilično uspješan.”

Otvara se pitanje potencijalnog sukoba interesa, na šta odgovara: „Moj posao je privlačiti strane investicije. Koristim svoje iskustvo, znanje i kontakte da pomognem BiH. Da mi neko ne bi dozvolio ovaj posao, radio bih nešto drugo, ali suština je ista.”

Dodaje: „Profesor sam na nekoliko univerziteta u svijetu i radim kroz različite platforme za promociju BiH i investicija. Sasvim je prirodno da okupljam stručnjake i povezujem ih s ozbiljnim investitorima.”

Kako se vodi spoljna politika?

Lagumdžija naglašava važnost proaktivne politike: „Spoljna politika se ne vodi kao reakcija na događaje, nego kao osmišljena strategija. Morate djelovati unaprijed, graditi savezništva i pozicionirati svoju zemlju.”