Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih posljedica produženog sukoba na Bliskom istoku i visokih cijena nafte na svjetsku privredu. Svoje stavove iznijela je na konferenciji za novinare u okviru proljetnih sastanaka MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu.

Uticaj na globalnu ekonomiju

Georgieva je istaknula da bi odugovlačenje sukoba i održavanje visokih cijena energenata moglo dovesti do teških vremena za globalnu ekonomiju. “uticaj na globalnu ekonomiju je već velik”, rekla je, dodajući da bi takav scenario posebno opteretio zemlje uvoznice energije. Izrazila je nadu da bi najavljeni prekid vatre mogao biti korak ka trajnom miru.

Pozvala je vlade da budu oprezne u donošenju ekonomskih mjera odgovora, izbjegavajući široke i neciljane akcije poput općih smanjenja poreza, subvencija ili kontrole cijena. Takve mjere, prema njenim riječima, mogu samo produbiti postojeće distorzije i produžiti period visokih cijena.

Poremećaji i inflacijski pritisci

Direktorica MMF-a posebno je istakla zabrinutost zbog fizičkih poremećaja u lancima snabdijevanja, posebno u azijskim zemljama koje u velikoj mjeri ovise o uvozu iz regije Zaljeva. “Ono što moramo prepoznati neće nestati preko noći, čak i ako rat završi sutra”, rekla je u vezi s ovim problemima.

Što se tiče monetarne politike, Georgieva je savjetovala centralne banke sa jakim kredibilitetom da jasno komuniciraju svoj primarni cilj – očuvanje stabilnosti cijena, ali da izbjegavaju prenagljene reakcije. Preporučila je strpljivost i praćenje razvoja situacije. Istovremeno je najavila da je MMF revidirao svoje prognoze inflacije za 2026. godinu naviše, iako širi trend dezinflacije ostaje nepromijenjen.

Posebnu zabrinutost izrazila je i zbog mogućeg prelijevanja inflacije na cijene hrane, upozorivši da bi kašnjenja u opskrbi gnojivima po razumnim cijenama mogle stvoriti dodatne pritiske na globalne troškove prehrane.