Moskovska poduzetnica Natalia Kukovinets, koja se bavi proizvodnjom odjeće za pse, više puta je morala mijenjati aplikacije za razmjenu poruka kako bi održala kontakt s kupcima, a njen slučaj samo je jedan u nizu problema s kojima se suočavaju brojne firme ovisne o internetu usljed sve oštrije kremaljske kontrole nad mrežom.

Ograničenja na popularne aplikacije poput Telegrama, mjere protiv VPN-ova i isključivanje mobilnog interneta iz sigurnosnih razloga pogodili su veći dio Rusije ove godine, ali nepredvidivi prekidi posebno pogađaju male kompanije, kojima prijeti gubitak milijardi dolara u digitalnoj prodaji.

Uprkos državnim naporima da ga stavi pod kontrolu, Telegram ostaje jedan od glavnih alata za komunikaciju, a za brend Wag'n Tails vlasnice Kukovinets on je postao jedini izvor prodaje nakon što su ruske vlasti 2022. ograničile Instagram, a u februaru i WhatsApp.

„Telegram je, zapravo, sve kada je riječ o komunikaciji s klijentima“, kaže Kukovinets u svojoj radionici u Moskvi gdje izrađuje vezene šešire i odjeću za ljubitelje pasa, dodajući da je postalo teže pratiti pristigle zahtjeve jer aplikacija ne radi bez uključenog VPN-a, a obavijesti često ne stižu.

Prema podacima državne novinske agencije Interfax iz septembra, oko 2,9 miliona malih i srednjih preduzeća te 14,1 milion samozaposlenih osoba koristi aplikacije za razmjenu poruka u poslovne svrhe, iako je Kremlj ove sedmice saopćio da neće nadoknaditi gubitke preduzećima nastale zbog višednevnog isključivanja mobilnog interneta u Moskvi, koje je trajalo gotovo tri sedmice u martu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da su ovakva ograničenja neophodna za sigurnost, ali je politika naišla na rijedak otpor poslovne elite, a preko dvije trećine Rusa smatra da je život postao teži, pokazalo je martovsko istraživanje nezavisne agencije Levada.

Moskovski restoran Skrepka suočio se u aprilu s problemom zbog restrikcija kada nije mogao obraditi brojne online narudžbe za tradicionalne uskršnje kolače, a menadžerica Daria Teterina kaže da su kupci počeli vikati te da je to bio reputacioni gubitak.

Iako ne postoje zvanični podaci o ekonomskom utjecaju raznih internet ograničenja, Udruženje kompanija za internet trgovinu saopćilo je u martu da je vrijednost robe i usluga prodatih putem digitalnih platformi u 2025. godini iznosila 11,5 biliona rubalja (153,74 milijarde dolara).

„Kada sam u centru grada, poruke ne vidim do mnogo kasnije“, kaže Anton Belykh, koji vodi moskovsku agenciju za nekretnine DNA Realty, dodajući da sve to stvara mnogo neugodnosti, klijenti gube prihod, komunikacija postaje teža, te i oni i klijenti na kraju gube novac.

Kremlj odbacuje kritike da mjere predstavljaju povratak na represivnu kontrolu informacija iz sovjetskog doba i tvrdi da su privremene, ali izgleda malo vjerovatno da će se pristup aplikacijama uskoro vratiti u normalu, s obzirom na to da vlasti vode krivični postupak protiv osnivača Telegrama i promovišu državni messeger MAX, iako su Rusi oprezni prema njemu.

Belykh navodi da samo dva do tri posto njegovih klijenata komunicira preko MAX-a, dok Kukovinets i menadžerica restorana kažu da će nastaviti koristiti Telegram kad god je to moguće, svjesni rizika da svi klijenti ne bi bili spremni preći na dozvoljene platforme.