Tokom trudnoće, žensko tijelo prolazi kroz brojne fiziološke izmjene koje omogućavaju pravilan rast i razvoj djeteta, a među najznačajnijima su one koje se tiču rada bubrega i cjelokupnog mokraćnog sistema. Zbog povećanih potreba organizma, bubrezi filtriraju znatno veću količinu krvi nego prije trudnoće, što direktno utječe na laboratorijske vrijednosti koje se redovno prate tokom prenatalnih pregleda.

Jedan od ključnih pokazatelja jeste kreatinin, otpadni proizvod koji nastaje prirodnom razgradnjom mišićnog tkiva i koji se putem krvi prenosi do bubrega radi filtriranja i izlučivanja. Normalne vrijednosti kreatinina u trudnoći razlikuju se od onih kod žena koje nisu trudne, pa se ovaj nalaz uvijek mora tumačiti u kontekstu gestacijske dobi, općeg zdravstvenog stanja trudnice i ostalih laboratorijskih parametara.

Tokom normalne trudnoće dolazi do povećanja bubrežne filtracije, odnosno glomerularne filtracije, zbog čega su vrijednosti kreatinina često nešto niže nego prije trudnoće. Zbog toga čak i vrijednosti koje bi kod netrudnih žena bile unutar referentnog raspona ponekad mogu zahtijevati dodatnu procjenu kod trudnice.

Povišeni kreatinin najčešće upućuje na smanjenu funkciju bubrega ili stanje koje otežava filtriranje krvi. Među najčešćim uzrocima su preeklampsija, koja pogađa pet do osam posto trudnoća, te HELLP sindrom kao njen teži oblik, ali i lijekovi koji utječu na bubrežnu funkciju ili druge ozbiljne bolesti. S druge strane, nizak kreatinin u većini slučajeva predstavlja očekivanu fiziološku pojavu i smatra se normalnim nalazom.

Sam kreatinin ne uzrokuje simptome, ali promijenjene vrijednosti odražavaju poremećaj rada bubrega koji može izazvati tegobe poput oticanja nogu, gležnjeva, šaka ili lica, smanjenog mokrenja, tamne mokraće, povišenog krvnog tlaka, izraženog umora, slabosti, mučnine i povraćanja. U slučaju preeklampsije mogu se javiti jaka glavobolja, smetnje vida, bljeskovi pred očima, bol u gornjem dijelu trbuha i nagli otoci, zbog čega je neophodno odmah potražiti pomoć. Sniženi kreatinin rijetko izaziva simptome, osim ako je povezan s pothranjenošću ili smanjenom mišićnom masom.

Liječenje se temelji na redovnom praćenju i konzervativnim mjerama, uključujući kontrolu krvnog tlaka lijekovima sigurnim za trudnoću, praćenje ravnoteže tekućine i rješavanje osnovnih uzroka. U slučajevima preeklampsije s bubrežnom zahvaćenošću koristi se magnezijev sulfat. Ključno je ostati dobro hidriran, piti najmanje osam do deset čaša vode dnevno, ograničiti unos natrija na manje od 2.300 miligrama dnevno, izbjegavati lijekove koji opterećuju bubrege te kontrolisati nivo stresa.

Svaki nalaz kreatinina koji odstupa od očekivanih vrijednosti potrebno je procijeniti u saradnji s ginekologom, posebno uz istovremeno prisustvo povišenog krvnog tlaka, proteina u mokraći ili drugih znakova mogućeg poremećaja. Hitno se treba javiti liječniku ako se pojave jaka glavobolja, smetnje vida, bol u trbuhu, naglo oticanje ili smanjeno mokrenje. Redoviti prenatalni pregledi, pridržavanje preporuka i dovoljan unos tekućine ključni su za očuvanje zdravlja bubrega i siguran tok trudnoće.