Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković iznio je zabrinjavajuću ocjenu da naša zemlja, usljed usporenih reformi i političkih opstrukcija, sve više gubi korak na putu ka Evropskoj uniji (EU). Istaknuo je kako bez intenziviranja evropskog kursa ne treba računati na bilo kakve ustupke iz Brisela.

Konaković je, kao ključnu tačku današnjeg zasjedanja Vijeća ministara, istakao zaduženje BiH kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za dionicu Šćepan Polje i putnu infrastrukturu. Ocijenio je ovaj projekat jednim od najprioritetnijih u zemlji kada je riječ o međunarodnoj povezanosti.

Kako je naveo, usvojen je Izvještaj o radu Vijeća ministara za 2025. godinu, ali bez pojedinačnog ili zbirnog izjašnjavanja o radu institucija i ministarstava, jer o tome nije postignut konsenzus.

Veliki dio sjednice, dodao je, bio je posvećen pravilnicima o sistematizaciji radnih mjesta, kojih je trenutno mnogo u proceduri. Konaković je ukazao na primjer institucije koja ima 28 sistematizovanih radnih mjesta, zapošljava dvadesetak ljudi, a obim posla joj opada, no ona traži novih 28 radnih mjesta. To je, kako je rekao, izazvalo ozbiljnu raspravu i očekuje da će novi pravilnici uskoro biti usvojeni radi boljeg uređenja sistema.

Osnovući se na velike gužve na graničnim prelazima, Konaković je poručio da bh. vlasti trenutno ne mogu mnogo učiniti po tom pitanju. Istakao je da će se problemi sa čekanjem samo povećavati što više zemlja bude zaostajala na evropskom putu.

On je naglasio da ovakav odnos EU nije rezervisan samo za BiH, već se primjenjuje i na druge države, uključujući Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju. Konaković smatra da bi dugotrajna čekanja mogla uticati na odluke građana o putovanjima u EU, te je apelovao na hrvatske vlasti da sagledaju moguće posljedice po turističku sezonu. „Što smo bliži EU, manje je ovakvih problema; što više kasnimo, biće ih sve više. Dok se ne uozbiljimo, ne očekujem olakšice od EU“, poručio je.

Govoreći o riziku ulaska BiH na „sivu listu“ Moneyvala, Konaković je kazao da je došlo do zastoja u ratifikaciji sporazuma s EU, što je blokiralo značajne projekte i sredstva. Za to je optužio političke opstrukcije, konkretno Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ističući da takvo djelovanje ima posljedice po sve građane, uključujući i one u Republici Srpskoj. „U dejtonskoj Bosni i Hercegovini nema zakona dok ga ne podrže svi u Vijeću ministara i parlamentima“, naglasio je.

Dodao je da se kroz teške pregovore sa SNSD-om nastoji osigurati saglasnost za ključne dokumente, uključujući budžet. Istaknuo je da su predstavnici vlasti spremni hitno djelovati i ponovo zasjedati ako bude potrebno usvojiti propise koji bi unaprijedili stanje.

Na kraju se osvrnuo na pitanje zastupljenosti Bošnjaka u institucijama vlasti, ističući da je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović to pitanje otvorio na osnovu konkretnih podataka. „Mehmedović je prvi u ovom mandatu dokazao brojevima šta smo naslijedili od onih koji sebe nazivaju zaštitnicima. Ako govorimo o etničkom balansu, oštećeni su Bošnjaci i na rukovodećim i na drugim pozicijama. Ta nebriga ili nepostojanje balansa traje godinama“, zaključio je Konaković.