Proteinski prah je čest izbor za nadoknadu proteina, naročito među osobama koje redovno vježbaju ili imaju poteškoća s unosom dovoljne količine putem hrane. Ipak, nije svaki dodatak prehrani pogodan za istovremeno konzumiranje s proteinskim prahom, jer pojedine kombinacije mogu oslabiti apsorpciju hranjivih tvari ili povećati rizik od neželjenih reakcija.

Dodatak željeza važan je za stvaranje hemoglobina i prijenos kisika, ali ako se uzima istodobno s proteinskim prahom, tijelo ga možda neće pravilno iskoristiti. Mnogi proteinski proizvodi sadrže kalcij ili fitate koji ometaju apsorpciju željeza, stoga stručnjaci savjetuju razmak od najmanje dva sata između ova dva suplementa.

Kada proteinski napitak pripremate s mlijekom ili jogurtom, već unosite znatnu količinu kalcija, pa dodatni suplement kalcija obično nije potreban. Odraslim osobama preporučuje se između 1.000 i 1.300 mg kalcija dnevno, a jedan smoothie može pokriti trećinu te potrebe. Prevelik unos kalcija iz suplemenata može dodatno otežati apsorpciju drugih minerala, poput željeza.

Vlakna su bitna za probavu, ali ih je najbolje unositi iz prirodnih izvora kao što su voće, povrće i cjelovite žitarice, umjesto iz suplemenata koji se miješaju s proteinskim prahom.

Suplementi namijenjeni prije treninga često uključuju kofein, beta-alanin i tvari koje podstiču proizvodnju dušikovog oksida, a mogu sadržavati i dodatne proteine. Njihovo kombiniranje s proteinskim prahom može dovesti do nervoze, mučnine ili nadutosti, pa je prije upotrebe potrebno provjeriti sastav proizvoda.

Kreatin i proteini često se koriste za oporavak i izgradnju mišića, no kod osoba s osjetljivim želucem istovremeno uzimanje može uzrokovati probavne smetnje poput nadutosti ili proljeva.

Čak i sam proteinski prah može izazvati nelagodu kod nekih ljudi, a uzroci su često umjetna sladila, šećerni alkoholi, dodani šećeri ili zgušnjivači. Pri kupovini treba birati proizvode koji su prošli nezavisna testiranja kvalitete, jer dodaci prehrani ne podležu istoj kontroli kao lijekovi.

Preporučeni dnevni unos proteina za većinu odraslih osoba iznosi najmanje 0,8 grama po kilogramu tjelesne mase. Veće količine nisu automatski korisnije, jer tijelo može iskoristiti samo onoliko proteina koliko mu je trenutno potrebno. Najveći dio proteina treba dolaziti iz hrane – ribe, piletine, jaja, grčkog jogurta, mahunarki i mliječnih proizvoda.