Reisul-ulema Husein ef. Kavazović je u subotu u danskom gradu Tonderu kazao kako genoćid počinjen u Srebrenici ne smije ostati zabilježen samo kao jedan red u udžbenicima istorije, već predstavlja upozorenje za sve naredne generacije.

Tokom svečanosti otvaranja spomenika pod nazivom “Cvijet Srebrenice” u Tonderu, Kavazović je naglasio da poricanje masakra i veličanje osuđenih ratnih zlikovaca ugrožavaju mir na Balkanu, te da je čuvanje istine obaveza međunarodne zajednice.

Sjećanje na ovaj zločin, dodao je, mora biti dio nastavnih programa, pravnih akata i sistema upravljanja kako bi se spriječilo umanjivanje njegovog značaja i eventualno ponavljanje.

Podsjetio je da je u julu 1995. godine stradalo više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, te istakao da je taj čin, koji je pravosnažno okarakterisan kao genoćid, postao dio zajedničke svijesti cijelog čovječanstva.

Zahvalio je svim državama koje su podržale rezoluciju o genoćidu u Srebrenici, koju je Generalna skupština UN usvojila 2024. godine i kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve, a posebnu zahvalnost uputio Danskoj.

Poručio je da društva imaju trajnu dužnost da se suoče s istinom, upozorivši da svaki pokušaj negiranja genoćida direktno prijeti pravdi i stabilnosti regiona.

Međunarodni sud pravde iz Haga je još 2007. godine donio presudu kojom se utvrđuje da je Vojska Republike Srpske u julu 1995. u Srebrenici, koja je tada bila pod zaštitom UN-a, izvršila genoćid.

Haški tribunal, Sud BiH, te pravosudni organi Srbije i Hrvatske do sada su za genoćid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe, izrekavši im kazne koje ukupno iznose 781 godinu i pet doživotnih zatvorskih kazni. Među onima koji su osuđeni na doživotni zatvor su i bivši predsjednik RS Radovan Karadžić i nekadašnji komandant VRS Ratko Mladić.