Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas izjavila je da bi svaki privremeni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana morao biti propraćen detaljnijim pregovorima o iranskim nuklearnim zalihama, raketnim sistemima i ostalim ključnim pitanjima.

Na konferenciji za medije u Islamabadu održanoj 1. juna, Kallas je istakla da vidi „krhko diplomatsko otvaranje“ koje bi moglo dovesti do produženja postojećeg privremenog primirja i ponovnog otvaranja Ormuškog moreuza, uprkos nedavnim razmjenama napada između Irana i SAD tokom noći.

„Bilo kakvo privremeno razumijevanje između Washingtona i Teherana mora biti praćeno dubljim razgovorima o iranskom nuklearnom arsenalu i drugim spornim temama“, poručila je najviša diplomatkinja EU na zajedničkoj pres-konferenciji s pakistanskim zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslova Ishaqom Darom.

Kallas je pohvalila ulogu Pakistana kao posrednika u krizi u Persijskom zalivu, te izrazila spremnost Unije da doprinese mirnom rješavanju spora između SAD i Irana, navodeći „ekonomsku snagu EU, teško stečeno iskustvo u nuklearnoj oblasti, dugogodišnje veze s partnerima širom Zaliva i direktan dijalog sa samim Iranom“.

„Vidim konkretnu ulogu EU u osiguravanju održivosti svakog budućeg sporazuma – bilo kroz pomorske operacije ili ekonomske podsticaje koji podržavaju dugoročnu stabilnost“, rekla je, uz napomenu da bi proces ublažavanja sankcija prema Iranu morao biti „pažljivo kalibriran“ i popraćen „strogim uvjetima“.

SAD i Izrael su 28. februara pokrenuli vazdušne napade na Iran, nakon kontinuiranih neslaganja oko iranskih nuklearnih kapaciteta. Pakistan od tada posreduje između dvije strane u cilju postizanja trajnog primirja, nakon što je 8. aprila uspostavljeno krhko zatišje.

Nacrt sporazuma, uz posredovanje Pakistana, neprestano se razmjenjuje između dvije strane, dok je američki predsjednik Donald Trump 31. maja izjavio da je fokus na iranskom nuklearnom programu. U objavi na društvenim mrežama poručio je da njegov sporazum „vrlo jasno predviđa da Iran neće imati nuklearno oružje“.

Tokom sukoba, Teheran i Washington su preduzeli mjere koje su faktički dovele do zatvaranja Ormuškog moreuza, uskog ali strateški ključnog pomorskog prolaza kroz koji se gotovo 20 posto svjetskih zaliha nafte transportuje iz Zaliva ka međunarodnim tržištima.

Ovaj poremećaj izazvao je nagli skok globalnih cijena nafte i podstakao zabrinutost zbog inflacije, prekida u lancima snabdijevanja i šire ekonomske nestabilnosti širom svijeta.

Partnerstvo Pakistan–EU

Kallas je izjavila da njena prva posjeta Islamabadu „naglašava kontinuirani zamah u političkim kontaktima na visokom nivou između Pakistana i EU i odražava zajedničku posvećenost daljem jačanju partnerstva“.

Osvrćući se na nedavne granične sukobe Pakistana s talibanskim režimom u susjednom Avganistanu, rekla je da su borbe imale „teške humanitarne posljedice“ i da nose rizik od dodatne „nestabilnosti i radikalizacije“.

„Pakistan ima pravo da brani sebe i svoje građane u skladu s međunarodnim pravom. Ali dijalog, a ne vazdušni napadi, predstavlja najbolji izlaz iz ove situacije“, dodala je.

Nekada višedecenijski saveznici, Pakistan i talibani su u oktobru prošle godine ušli u krvave pogranične sukobe, u kojima je poginuo velik broj vojnika i civila, dok je civilno stanovništvo s obje strane granice raseljeno.

Pakistan optužuje talibane da na svojoj teritoriji pružaju utočište pakistanskim talibanima, odakle oni izvode napade unutar Pakistana. Avganistanski talibani, međutim, tvrde da neće dozvoliti da se avganistanska teritorija koristi protiv bilo koje druge zemlje.

Pakistan je prošle godine izveo vazdušne napade unutar Avganistana, ciljajući više gradova, uključujući i prestonicu Kabul. Avganistanski talibani su uzvratili minobacačkom i artiljerijskom vatrom na pakistanske pogranične položaje duž 2.600 kilometara duge Durandove linije, uspostavljene još u vrijeme britanske vladavine.