Oporavak ključnog plovnog puta

Iran ponovo otvara nebo i obnavlja saobraćaj kroz Hormuz: Petina predratnog nivoa

Iran ponovo otvara nebo i obnavlja saobraćaj kroz Hormuz: Petina predratnog nivoa

prije 1 sat
Dva broda plove na mirnom moru dok se sunce spušta.
Dva broda plove na mirnom moru dok se sunce spušta.
Podijeli vijest:

Iranske vlasti za civilno vazduhoplovstvo saopćile su da je zapadni dio vazdušnog prostora te zemlje ponovo u funkciji.

– Zapadni vazdušni prostor, zajedno sa istočnim, operativan je 24 sata dnevno, prenijela je državna televizija IRIB pozivajući se na nadležne institucije.

Vlasti su istakle da su stvoreni svi potrebni preduvjeti za odvijanje domaćih i tranzitnih letova kroz iranski vazdušni prostor.

– Svim aerodromima u zemlji odobren je rad u skladu sa uslovima i odredbama iz Publikacije vazduhoplovnih informacija (AIP), dodaje se u saopćenju.

Vazduhoplovne vlasti su precizirale da će aerodromi Kish i Asaluyeh na jugu Irana raditi samo u periodu od izlaska do zalaska sunca.

Istovremeno, komercijalni brodski saobraćaj kroz Hormuški moreuz zabilježio je oporavak na više od 20 posto nivoa prije rata, u roku od pet dana nakon potpisivanja memoranduma između SAD i Irana koji predviđa ponovno otvaranje ovog strateškog plovnog puta, pri čemu je primjetan porast u transportu sirove nafte i naftnih derivata.

Hormuški moreuz, jedna od najvažnijih svjetskih uskih grla za globalnu trgovinu i energetske tokove, bio je gotovo potpuno blokiran nakon što je 28. februara otpočeo američko-izraelski rat s Iranom.

Prije sukoba, kroz moreuz je dnevno prolazilo oko 130 komercijalnih plovila, dok je tokom rata taj broj u nekim danima padao na samo jedno plovilo, a prosjek tokom 100 dana iznosio je približno deset plovila, što je pad od čak 95 posto u odnosu na predratni period.

Na osnovu podataka analitičke kompanije Kpler i platforme MarineTraffic, koje je prikupila Anadolija, nakon potpisivanja memoranduma od 14 tačaka između SAD i Irana, koji uključuje ponovno otvaranje ovog plovnog puta, prolazak su zabilježila 144 plovila.

Detaljniji uvid pokazuje da je 18. juna moreuzom prošlo 30 brodova, 19. juna 19 brodova, 20. juna 35, 21. juna 21, a 22. juna 39 brodova.

Petodnevni prosjek dostigao je gotovo 29 plovila dnevno, što odgovara nešto više od 20 posto predratnog nivoa.

Među plovilima koja su u ponedjeljak prešla moreuz posebno su se istakli tankeri koji prevoze iransku naftu. Tog dana su kroz Hormuški moreuz prošla najmanje četiri supertankera s kombinovanim minimalnim teretom od sedam miliona barela iranske sirove nafte.

Tokom proteklih pet dana, više od 13 miliona barela iranske sirove nafte prevezeno je ovim plovnim putem i upućeno međunarodnim kupcima.

U istom periodu zabilježen je i značajan porast prolaska tankera s naftom utovarenih u Saudijskoj Arabiji, Iraku, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Jutros je kroz moreuz prošlo pet brodova, među kojima su “Universal Glory” s dva miliona barela sirove nafte i “Monte Urbasa” s oko milion barela. Oba tankera su isplovila iz saudijske luke Ras Tanura. “Universal Glory” plovi prema Južnoj Koreji, dok je “Monte Urbasa” krenuo prema Indiji.

Pretpostavlja se da su ovi tankeri bili među utovarenim brodovima koji su tokom rata čekali u Perzijskom zaljevu i sada se s punim teretom pozicioniraju za izlazak iz regije kroz moreuz.

Prvi krug pregovora između Irana i SAD, uz posredovanje Katara i Pakistana, održan je u nedjelju u Švicarskoj.

Razgovori su bili usmjereni na tehničke detalje implementacije memoranduma od 14 tačaka.

U zajedničkom saopćenju, ministarstva vanjskih poslova Katara i Pakistana navela su da su se strane dogovorile o formiranju komiteta na visokom nivou za praćenje političkih aspekata posredničkih napora u okviru memoranduma.

Strane su se također usaglasile o mapi puta koja ima za cilj postizanje konačnog sporazuma u roku od 60 dana.

Nakon prvog kruga razgovora, tehnički pregovori su rezultirali dogovorom o mehanizmima za implementaciju memoranduma. Osim toga, odlučeno je da se osnuju radne grupe za ukidanje sankcija, nuklearna pitanja, rekonstrukciju i ekonomski razvoj.

   Tagovi