Prema informacijama dobijenim od izvora bliskog pregovorima, Iran bi se mogao pridružiti mirovnim pregovorima nakon što Pakistan uspije u naporima da ukloni blokadu koju su Sjedinjene Američke Države nametnule Teheranu. Ovaj razvoj događaja predstavlja potencijalni preokret u napetim odnosima u regionu.

Zastoji i kršenja primirja

Ministarstvo vanjskih poslova Irana izjavilo je da kašnjenja u primjeni primirja u Libanu, gdje se Izrael bori protiv militantne grupe Hezbolah, također predstavljaju kršenje primirja na Bliskom istoku. Odvojeno primirje, dogovoreno između Izraela i Libana, stupilo je na snagu u petak i uključivalo je Hezbolah, čija je raketna paljba u znak podrške Iranu uvučela Liban u rat.

Izraelska vojska upozorila je u ponedjeljak libanonske civile da se ne vraćaju u desetine sela u južnom Libanu, tvrdeći da aktivnosti Hezbolaha krše sporazum. Ipak, hiljade raseljenih stanovnika počelo se vraćati u južni Liban otkako je primirje stupilo na snagu.

Napetosti i pregovori

Izraelski ministar odbrane Israel Katz izjavio je u nedjelju da će vojska koristiti “puni udar” protiv bilo kakve prijetnje u Libanu, čak i tokom primirja. Zastupnik Hezbolaha, Hassan Fadlallah, rekao je za AFP da će njegova grupa raditi na probijanju “Žute linije” koju je Izrael uspostavio u južnom Libanu, iako je istovremeno izjavio da želi “da primirje potraje”.

Još jedno veliko pitanje u pregovorima SAD-a i Irana bila je teheranska zaliha obogaćenog urana, za koju je Donald Trump u petak rekao da je Iran pristao da je preda. Međutim, iransko ministarstvo vanjskih poslova navodi da se zaliha, za koju se smatra da je zakopana od američkog bombardovanja u 12-dnevnom ratu prošlog juna, “neće prenositi nikamo”. Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova, Nasser Baqaei, izjavio je u ponedjeljak da to pitanje nije razmatrano sa američkim pregovaračima. “To za nas nikada nije bilo opcija”, rekao je Baqaei.