Rast cijena
Inflacija ne popušta: Za 100 KM danas se kupuje sve manje, a građani BiH osjećaju pritisak na budžet
Inflacija ne popušta: Za 100 KM danas se kupuje sve manje, a građani BiH osjećaju pritisak na budžet
Rast cijena u Bosni i Hercegovini i dalje opterećuje kućne budžete, a prema najnovijim projekcijama Centralne banke BiH, inflacija u 2026. godini neće značajnije usporiti. Iako se ne očekuju nagli skokovi, kontinuirani rast troškova života, posebno u segmentima hrane, energije i komunalnih usluga, sve više utiče na životni standard stanovništva.
Uvežena inflacija i vanjski faktori
Vanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Denis Berberović ističe da je projicirana stopa inflacije od 3,4 posto viša od one na koju je domaća ekonomija ranije bila navikla, ali da se još uvijek ne može govoriti o alarmantnoj situaciji. Podsjeća da se prije pandemije inflacija godinama kretala oko jednog posto. “Građani svakodnevno osjećaju posljedice rasta cijena jer za isti iznos novca danas mogu kupiti manje nego ranije,” rekao je Berberović. Prema njegovim riječima, upravo to pokazuje kako inflacija postepeno smanjuje kupovnu moć i utiče na životni standard.
Berberović smatra da su glavni razlozi inflatornih pritisaka u BiH uglavnom vanjski, odnosno da je riječ o uvezenoj inflaciji. Dodaje da politička nestabilnost i ratna dešavanja na Bliskom istoku dodatno utiču na ekonomska kretanja i cijene u zemlji.
Podaci statistike i ograničene mogućnosti uštede
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su cijene u februaru 2026. godine u odnosu na januar porasle u prosjeku za 0,5 posto. Najveći rast zabilježen je kod hrane i bezalkoholnih pića, stanovanja i režijskih troškova, te alkohola i duhana, dok je pad cijena evidentiran u kategoriji odjeće i obuće. U poređenju s februarom prošle godine, cijene su više za 3,3 posto.
Govoreći o tome kako ublažiti posljedice inflacije, Berberović navodi da građani mogu prilagoditi potrošnju i birati jeftinije proizvode iz kategorija koje inače kupuju, ali upozorava da takve mjere imaju ograničen domet i ne mogu u potpunosti zaštititi kućni budžet.
Za 2027. godinu prognozira se blaži rast cijena, odnosno inflacija od oko 2,7 posto, što bi moglo značiti postepenu stabilizaciju. Ipak, Berberović upozorava da na takve procjene treba gledati s oprezom, jer globalne i političke okolnosti i dalje mogu značajno uticati na daljnje kretanje cijena.


