Ambasador Rick Holtzapple, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, izjavio je kako nasilje koje trpe žene u politici predstavlja izravan napad na demokratske vrijednosti i povjerenje javnosti u institucije, te naglasio da političke stranke moraju preuzeti odgovornost za sigurno i ravnopravno učešće žena.

Uoči izbora 2026. godine, Misija OSCE-a pokreće niz ključnih aktivnosti usmjerenih na jačanje integriteta i transparentnosti izbornog procesa, istovremeno pružajući podršku Centralnoj izbornoj komisiji. OSCE ostaje jedan od najvažnijih zagovorača prava žena na kandidaturu, uz realizaciju programa koji osnažuje njihovu ulogu u političkom životu.

Na dan raspisivanja Općih izbora u Sarajevu je održan sastanak s političarkama iz čitavog političkog spektra na kojem se razgovaralo o ulozi stranaka u uspostavljanju nulte tolerancije na nasilje, unapređenju rodne ravnopravnosti i podršci ženama u procesima donošenja odluka.

Ciljevi su bili potvrda političke opredijeljenosti Principima političkog angažmana za eliminaciju nasilja nad ženama, jačanje podrške prioritetnim mjerama uključujući zakonodavne izmjene za bolju institucionalnu reakciju, te osiguravanje strukturirane platforme za mlade političarke da iznesu ključne poruke i zabrinutosti prije izbornog ciklusa 2026.

Fokus je stavljen na odgovornost političkih stranaka u provođenju nulte tolerancije, unapređenje jednakosti i podršku značajnom učešću žena u odlučivanju. Razmatrane su i zakonodavne i institucionalne mjere, s posebnim osvrtom na prepreke s kojima se suočavaju mlade političarke.

Ambasador Holtzapple je u intervjuu govorio o izazovima uoči izbora, sporom napretku u zastupljenosti žena, potrebi za hitnim reformama i važnosti uvođenja izbornih tehnologija za jačanje integriteta procesa u BiH.

Naglasio je da su se okupili na dan zvaničnog raspisivanja izbora 2026. godine, što diskusiji daje dodatnu hitnost i strateški značaj. Cilj je stvoriti konstruktivan prostor za dijalog koji prevazilazi stranačke podjele, usredsređujući se na zajedničke izazove poput nasilja nad ženama u politici i prepreka njihovom učešću.

Na pitanje zašto je nasilje nad ženama u politici kritično pitanje, istakao je da ono direktno narušava integritet demokratije. Zastrašivanje, uznemiravanje i isključivanje ograničavaju učešće i slabe povjerenje javnosti u institucije. Političke stranke imaju ključnu ulogu jer njihova interna pravila, rukovođenje i javne poruke mogu omogućiti sigurno učešće ili dodatno učvrstiti prepreke.

Upravo je zato, dodaje, opredijeljenost stranaka od suštinskog značaja.

Komentarišući značaj Principa političkog angažmana, podsjetio je da oni predstavljaju praktičan okvir za obavezivanje stranaka na nultu toleranciju. Aktivnosti uključuju interne reforme, podizanje svijesti i mehanizme odgovornosti. Neke stranke su već poduzele korake, poput obuka i javnog iskazivanja opredijeljenosti, ali je potrebno šire prihvatanje i dosljednija provedba, posebno uoči izbora.

Zakonski okvir za učešće žena u politici u BiH ocijenio je formalno snažnim, navodeći da ustavne odredbe oba entiteta, Izborni zakon i Zakon o ravnopravnosti spolova zabranjuju diskriminaciju. Međutim, ove odredbe ne rješavaju strukturne barijere unutar stranaka koje utiču na izbor kandidata i konkurentnost, pa formalna ravnopravnost ne osigurava suštinsku.

Što se tiče zakonodavnih prioriteta za okončanje nasilja nad ženama, Holtzapple je ocijenio da je napredak neujednačen. Potreban je novi zamah, naročito u Republici Srpskoj gdje su procesi zaustavljeni, te u Federaciji gdje puna provedba zahtijeva usvajanje podzakonskih akata. Parlamentarci mogu igrati važnu ulogu kroz zagovaranje, podršku zakonodavstvu usklađenom s međunarodnim standardima i zalaganje za sistemski institucionalni odgovor.

Govoreći o razlici između formalnih prava i stvarne zastupljenosti, istakao je da se suštinski izazov ogleda u rijetkom postavljanju žena na konkurentne pozicije. Na Lokalnim izborima 2024. od 385 kandidata za načelnike/gradonačelnike samo 29 su bile žene. Na Općim izborima 2022. žene su bile nositeljice listi u samo 22 posto slučajeva, što je direktno povezano s nižim izbornim rezultatima. Kao rezultat, žene čine tek oko četvrtinu izabranih zvaničnika na svim nivoima.

Žene, posebno mlade, suočavaju se sa strukturnim preprekama, online i offline uznemiravanjem, dezinformacijama i diskriminacijom. Političke stranke mogu napraviti razliku pružanjem podrške u kampanji, uspostavljanjem mehanizama za sprječavanje uznemiravanja, aktivnim regrutovanjem kandidatkinja i promoviranjem inkluzivnog liderstva. Mediji također imaju važnu ulogu kroz pravedno izvještavanje.

Ambasador je podsjetio na rezultate posljednjih izbora: nakon 2022. žene su zauzele 19 posto mjesta u Parlamentarnoj skupštini BiH, 28 posto u Parlamentu Federacije, 25 posto u Narodnoj skupštini RS, a samo jedna žena je imenovana za kantonalnu premijerku. Na lokalnom nivou, nakon 2024. prvobitno su samo četiri žene izabrane za načelnice, kasnije osam. Napredak je spor i nedosljedan.

Kada je riječ o nasilju, naveo je podatke OSCE istraživanja: skoro svaka druga žena doživjela je neki oblik nasilja od 15. godine. Jedna od tri doživjela je seksualno uznemiravanje, a samo 2,6 posto prijavljeno je policiji. Čak 84 posto slučajeva ostaje neprijavljeno. Femicid je porastao sa 16 slučajeva (2021-2022) na 35 (2023-2024), a polovinu su počinili partneri. Izvještaj Evropske komisije za 2025. potvrđuje rast udjela nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja u ukupnom kriminalu.

Od današnjeg sastanka očekuje potvrđivanje i konkretizaciju političke opredijeljenosti, kroz podršku Principima i unaprjeđenje zakonodavnih i institucionalnih mjera. Misija OSCE-a nastavit će pružati tehničku pomoć, izgradnju kapaciteta i zagovaranje, uz prenošenje ključnih poruka rukovodstvima stranaka. U širem kontekstu, procesi javnih nabavki za izbornu tehnologiju često su blokirani žalbama i političkim opstrukcijama unutar Vijeća ministara.

Na pitanje o namjernoj sabotaži digitalizacije kroz tenderske procedure, Holtzapple je istakao da su u drugim državama članicama OSCE-a tijela za provedbu izbora imala snažnu podršku institucija, dok se u BiH odgovornost prebacuje isključivo na CIK. CIK je poduzeo odgovarajuće korake dajući prioritet kvaliteti, pouzdanosti i međunarodnom iskustvu, a ne političkim vezama.

Uvođenje novih tehnologija ključno je za transparentnost, integritet i kredibilitet izbora. Odabir najkvalitetnije kompanije smanjuje rizik od nepravilnosti i osigurava da rezultati odražavaju volju birača. Pozvao je sve aktere da podrže ovaj pristup i omoguće blagovremenu implementaciju tehnologija na izborima 2026.

Misija OSCE-a ponudit će tehničku pomoć, međunarodno iskustvo i mjere izgradnje povjerenja, uz poštovanje da vlasništvo i kontrola ostanu u nadležnosti institucija BiH.

Na kraju, poručio je da je inkluzivno političko učešće bez nasilja ključno za vjerodostojnost izbora. Osigurati ženama puno i sigurno učešće nije stvar izbora, već temelj demokratije.