Analiza finansijskih izvještaja kompanija iz SAD-a, Evrope i Azije, prikupljenih od početka sukoba, otkriva da posljedice ne ostaju samo na političkom i vojnom planu, već ozbiljno uzdrmavaju svjetsku privredu.

Pred kompanijama širom planete nalaze se izazovi poput poskupljenja energenata, prekida u lancima nabavke i ozbiljnih poremećaja u trgovinskim tokovima, posebno usljed zagušenja u Hormuškom moreuzu, ključnom prolazu za transport nafte i gasa.

Čak 279 firmi već je prijavilo da ih je rat primorao na hitne akcije radi ublažavanja finansijskih udara, a mnoge od njih podižu cijene, smanjuju proizvodnju i odlažu investicije, dok su pojedine obustavile isplatu dividendi i otkup vlastitih akcija.

Neke kompanije već vrše otpuštanja, uvode dodatne naknade za gorivo ili traže hitnu državnu pomoć kako bi prebrodile novi talas rashoda.

Sukob dolazi u trenutku kada se globalna ekonomija još nije u potpunosti oporavila od pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini, zbog čega sve više kompanija smanjuje prognoze za ostatak godine, dok tržišta sve manje vjeruju da bi brzo moglo doći do političkog dogovora koji bi zaustavio eskalaciju na Bliskom istoku.

Gotovo petina kompanija obuhvaćenih analizom već bilježi direktan finansijski udar sukoba, a među njima su proizvođači kozmetike, guma i deterdženata, te kruzing kompanije, logističke firme i avioprevoznici.

Najveći broj pogođenih kompanija smješten je u Evropi, gdje su troškovi energije i prije sukoba bili visoki, dok veliki dio firmi iz Azije trpi dodatni pritisak zbog ogromne zavisnosti tog regiona od naftnih i energetskih izvora sa Bliskog istoka.

Pritisak na kompanije dodatno pojačavaju i trgovinske mjere američkog predsjednika Donalda Trumpa, zbog čega su stotine firmi do oktobra prošle godine prijavile više od 35 milijardi dolara dodatnih troškova usljed američkih carina uvedenih tokom 2025. godine.

Najveći finansijski udar trenutno trpi avioindustrija – prema procjenama, aviokompanije su već izgubile gotovo 15 milijardi dolara, dok su cijene avionskog goriva gotovo udvostručene zbog rasta cijena nafte i straha od daljih poremećaja u snabdijevanju energentima.

Analitičari upozoravaju da bi, ukoliko sukob potraje i dođe do dodatne destabilizacije energetskih ruta, svijet mogao biti suočen s novim talasom inflacije, rastom cijena goriva i usporavanjem privrednog rasta, dok bi ukupan trošak rata mogao višestruko premašiti sadašnje procjene.