Na egejskom otoku Skopelosu, grčke vlasti su uhapsile grupu talijanskih državljana osumnjičenih za ilegalnu trgovinu koraljima. Procjenjuje se da su iz mora izvadili crveni koralj vrijedan oko 800.000 eura, koji je trebao biti prodan na talijanskom tržištu. Istraga je u toku, a fokus je na utvrđivanju rute kojom je koralj trebao biti prevezen.

Operacija koju je provela grčka Uprava za kontrolu finansijskih transakcija (DEOS) ukazuje na širi problem ilegalne trgovine. Crveni koralj se na Mediteranu vadi vijekovima, a Italija je oduvijek imala važnu ulogu u tom poslu. Torre del Greco, grad blizu Napulja, postao je evropsko središte za obradu koralja i izradu nakita.

Na talijansko tržište stižu koralji iz cijelog Sredozemlja, gdje se prerađuju u skupocjeni nakit i druge proizvode. Ova djelatnost je legalna ako se poštuju propisi o izlovu svake zemlje. Međutim, problem je što u legalne kanale često ulazi i sirovina dobijena ilegalnim putem.

Cijena crvenog koralja zavisi od kvaliteta, veličine i obrade. Prema izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) o budućnosti crvenog koralja na Mediteranu, kilogram sirovine najvišeg kvaliteta može koštati i do 5.000 eura.

Posljednjih godina potražnja je porasla jer su velike modne kuće vratile koralj u svoje kolekcije. Brendovi poput Van Cleef & Arpelsa i Dolce & Gabbane ponovo su ga uključili u svoju ponudu nakita, odjeće i modnih dodataka, čime je ovaj historijski važan materijal ponovo postao popularan na tržištu luksuza.

Taj trend dodatno je podstaknut činjenicom da je crveni koralj prirodno ograničen resurs. Raste vrlo sporo, a velikim kolonijama treba decenijama da se formiraju. Visoka cijena dovela je do stvaranja paralelnog ilegalnog tržišta s krijumčarskim rutama iz južne Evrope i sjeverne Afrike.

Prema istraživanju mreže Earth Journalism Network, procjenjuje se da se samo iz Alžira svake godine u Evropu prokrijumčari do tri tone koralja, a Italija je jedno od glavnih odredišta. Jedan od ključnih problema je sljedivost – jednom kada sirovi koralj uđe u radionice i postane dio nakita, gotovo je nemoguće utvrditi njegovo porijeklo.

Zbog toga je Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) pri FAO-u provela poseban istraživački program o crvenom koralju. Program je trajao od 2020. do 2023. godine, a u njemu je učestvovalo sedam mediteranskih zemalja. Grčku je predstavljao Helenski centar za istraživanje mora (HCMR), a cilj je bio procijeniti stanje populacija te ojačati upravljanje i sljedivost.

Uprkos tome, u Grčkoj i dalje nedostaju ključni podaci. “Grčko morsko dno nije mapirano”, objašnjava Maria Salomidi, istraživačica u HCMR-u i voditeljica istraživanja. Znanstvenici su locirali područja s koraljnim formacijama, ali nemaju cjelovitu sliku o veličini populacija.

Salomidi dodaje da je morsko dno pod pritiskom različitih aktivnosti, pa tako i profesionalni i rekreacijski ribolov mogu oštetiti koraljne ekosustave, čak i kad koralji nisu izravan cilj. GFCM je upozorio na mogućnost prekomjernog iskorištavanja populacija crvenog koralja.

Maria Salomidi smatra da slučaj na Skopelosu vjerojatno nije jedini. “Jedino što mogu sa sigurnošću reći jest da se, ako je otkriven jedan incident, sigurno dogodilo još mnogo njih”, izjavila je.

Crveni koralj (Corallium rubrum) nije biljka, nego morska životinja koja u dubinama stvara kolonije. Njegov tvrdi vapnenački kostur raste iznimno sporo, pa zreloj koloniji može trebati i do stotinu godina da se razvije.

Povezanost ljudi i koralja starija je od modernog tržišta nakita. Njegovi su tragovi pronađeni na prapovijesnim arheološkim nalazištima. Još od antike cijenjen je zbog ljepote i rijetkosti, a pripisivala su mu se i zaštitna te ljekovita svojstva.

Priča o koralju isprepletena je i s jednim od najpoznatijih mediteranskih mitova. U Ovidijevim Metamorfozama opisano je kako je Perzej, nakon što je Meduzi odsjekao glavu, položio je na morsku travu da se odmori. Prema mitu, Meduzina krv skamenila je meke biljke i obojila ih u grimizno. Tako je, prema drevnoj priči, nastao koralj.

Gotovo 2000 godina kasnije, taj se mit i danas spominje u međunarodnim znanstvenim prezentacijama o crvenom koralju. Stvarna priča postala je, međutim, znatno složenija. Organizam kojem su za rast potrebna desetljeća pretvoren je u sirovinu za globalno tržište, a znanstvenici istovremeno pokušavaju utvrditi koliko je tog prirodnog blaga uopće preostalo u Sredozemlju.