Zastupnici su danas u Predstavničkom domu razmatrali uznemirujući trend rasta femicida i nasilja nad ženama u BiH. U raspravi su naglašeni ozbiljni sistemski nedostaci, nejednaka zaštita žrtava i blage kazne, uz zahtjev za snažnijim institucionalnim djelovanjem na svim razinama.

Diskusija je pokrenuta na osnovu prijedloga zastupnika Saše Magazinovića, koji je upozorio da eskalacija femicida zahtijeva stav državnog parlamenta i konkretne aktivnosti unutar njegovih nadležnosti.

Magazinović je istakao da najveći teret odgovornosti leži na entitetskim i kantonalnim vlastima, ali da državne institucije ne smiju zanemariti sve češća ubistva žena, podsjećajući na nedavni slučaj u Kiseljaku. Ključnim je ocijenio razvoj preventivnih mehanizama, bržu reakciju policije, efikasnije zaštitne mjere, bolju saradnju institucija i zakonske izmjene kako bi se spasili životi.

Šefovi poslaničkih klubova usaglasili su set zaključaka o kojima će se dom naknadno izjasniti, što je Magazinović ocijenio važnim signalom jedinstva u borbi protiv nasilja nad ženama. Predloženim zaključcima dom izražava duboku zabrinutost zbog učestalih slučajeva, najoštrije osuđuje rodno zasnovano nasilje i poziva na koordinirani odgovor institucija.

Od ministra pravde BiH zatraženo je sazivanje koordinacionog sastanka relevantnih institucija radi razmjene mišljenja o institucionalnom odgovoru, uključujući identifikaciju propusta u zaštiti žrtava i jačanje preventivnog i krivično-pravnog odgovora. Entitetske vlade pozvane su na bolju međusobnu koordinaciju u prevenciji, razmjenu podataka i usaglašavanje mjera zaštite, dok su gender centri Federacije BiH i Republike Srpske pozvani na aktivniju ulogu u koordinaciji i praćenju slučajeva.

Institucije za ljudska prava trebale bi izraditi specijalni izvještaj o retrospektivnoj analizi svih slučajeva femicida u BiH u posljednje tri godine, s analizom institucionalnog postupanja i preporukama za unapređenje sistema zaštite. Komisija za ravnopravnost spolova zadužena je za održavanje tematske sjednice o nasilju u porodici i femicidu, uz prisustvo predstavnika nadležnih institucija, a dom podržava jačanje rada centara za socijalni rad, policije, pravosuđa i sigurnih kuća.

Zastupnica Rejhana Dervišević upozorila je da femicid ne počinje ubistvom, već mnogo ranije – prvom uvredom, šamarom i nasiljem koje sistem često ignoriše. Podsjetila je na slučajeve Nizame Hećimović, Amre Kahrimanović i Selme Baluković, ističući da su oni pokazali ozbiljne slabosti institucija i nedostatak zaštite žrtava.

„Kada sistem zakaže i okrene glavu od onog prvog šamara, možda direktno ispisuje smrtnu presudu koja na kraju završi femicidom”, rekla je Dervišević. Naglasila je da prava i stepen zaštite žena ovise o entitetu ili kantonu u kojem žive, što smatra sistemskim neuspjehom države i kršenjem međunarodnih obaveza, uključujući Istanbulsku konvenciju. Ukazala je i na neusklađenost zakona između entiteta i Brčko distrikta, različitu pravnu kvalifikaciju nasilja i administrativne prepreke.

Zastupnica Mia Karamehić Abazović iznijela je podatke Agencije za ravnopravnost spolova BiH prema kojima je tokom 2024. i 2025. godine u BiH ubijeno 35 žena, od kojih je 17 bilo u partnerskom ili bračnom odnosu s počiniocem. Navela je da je 31 ubistvo zabilježeno u Federaciji BiH, a četiri u Republici Srpskoj, te da su najviše slučajeva zabilježili Sarajevski i Tuzlanski kanton. Kazala je da je do sada doneseno 22 presude, ali je upozorila na ozbiljne propuste u postupanju institucija.

„Žene prijavljuju nasilje, a onda policijski službenici odluče da ne postupe po prijavi ili je ne proslijede tužilaštvu. To je sramotno”, rekla je Karamehić Abazović. Dodala je da policijske agencije često ne dobijaju informacije o sudskim presudama u predmetima nasilja nad ženama, iako su uključene u cijeli proces. Posebno je kritikovala kaznenu politiku u BiH, navodeći da se nasilje nad ženama često kažnjava uvjetnim kaznama.