Evropske zemlje bi danas trebale pokazati spremnost da Ukrajini pruže pravno obavezujuće sigurnosne garancije. Sjedinjene Države bi se obavezale na ključnu ulogu u njihovoj provedbi, što uključuje i intervenciju u slučaju ponovnog ruskog napada. Ovo se navodi u nacrtu zajedničke deklaracije sa sastanka takozvane koalicije voljnih u Parisu.

Koalicija voljnih sastala se u Elizejskoj palači

Koalicija voljnih, neformalna grupa država koje su izrazile spremnost da garantuju sigurnost Ukrajine nakon prekida vatre s Rusijom, održala je sastanak u Elizejskoj palači, a domaćin je bio francuski predsjednik Emmanuel Macron. Sastanku je prisustvovao i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Sjedinjene Države u Parisu predstavljaju Steve Witkoff, izaslanik Washingtona za pregovore s Moskvom, i Jared Kushner, zet američkog predsjednika i jedan od pregovarača o miru u Ukrajini.

Pravno obavezujuće garancije i američka podrška

Prema nacrtu deklaracije, evropski lideri će proglasiti spremnost da pruže “pravno obavezujuće” sigurnosne garancije Ukrajini. Te garancije bi uključivale i međunarodne snage, koje bi bile “potpomognute” američkim sredstvima.

U dokumentu se naglašava da je sposobnost Ukrajine da se sama brani ključna za njenu budućnost, ali i za širu euroatlantsku sigurnost. Također se navodi da su članovi koalicije i SAD “spremni igrati ključnu i blisko koordiniranu ulogu” u sistemu sigurnosnih garancija.

Nacrt predviđa i uspostavljanje “dugoročnog i pouzdanog” mehanizma nadzora provedbe primirja, kojim bi predsjedavale Sjedinjene Države uz međunarodno učešće.

Nastavak vojne pomoći i evropske mirovne snage

Koalicija je, uz podršku SAD-a, dogovorila nastavak vojne pomoći Ukrajini, koja se u dokumentu opisuje kao “prva linija odbrane i odvraćanja”. To uključuje nove pakete vojne pomoći, podršku finansiranju ukrajinskih oružanih snaga te osiguravanje pristupa zalihama naoružanja u slučaju budućih sukoba.

Prema nacrtu, eventualne mirovne snage u Ukrajini bi bile predvođene evropskim zemljama, dok bi SAD doprinosio obavještajnim podacima i logistikom, a u slučaju napada i oružanim snagama.

Grenland i Venecuela u pozadini sastanka

Evropski lideri su se okupili u Parisu sedmicu nakon što su Sjedinjene Države vojnom operacijom u Venecueli uhapsile njenog lidera Nicolása Madura. Nakon te akcije ponovo se otvorilo i pitanje američkog posezanja za Grenlandom, autonomnim otokom koji je dio Danske.

Dok su lideri još pristizali u Elizejsku palaču, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska zajedničkim su saopštenjem poručile da Grenland “pripada njegovim stanovnicima” te da samo Kopenhagen i Nuuk mogu odlučivati o njegovoj budućnosti.