Semir Efendić, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu, oštro je kritikovao aktuelne planove i odluke vezane za razvoj gasne infrastrukture u zemlji. Prema njegovim riječima, cijeli proces predstavlja “energetsku kolonizaciju, narušavanje Dejtonskog sporazuma, obmanu i poniženje”. Efendić je posebno istakao zabrinutost zbog planova o gašenju domaćih termoelektrana i ustupanju Međunarodnog aerodroma Sarajevo stranim investitorima.

Preusmjeravanje gasovoda i rizici za Sarajevo

Govoreći o istočnom gasovodu, Efendić je podsjetio da je BiH još osamdesetih godina dobijala gas iz pravca Srbije preko Zvornika, kada su gasificirani Sarajevo i Zenica. On tvrdi da novi ugovor, koji je u ime Sarajevogasa Istočno Sarajevo potpisao Nedeljko Elek, može imati ozbiljne posljedice. Postojeći gasovod se sada, prema njegovim riječima, usmjerava prema sjeveru Republike Srpske, na pravcu Zvornik, Banja Luka, Bosanski Novi, što bi moglo ostaviti Sarajevo i Zenica bez prirodnog gasa iz istočnog pravca jer postojeća infrastruktura nema dovoljan kapacitet za oba smjera.

Odstupanje od Dejtonskog sporazuma

Efendić smatra da se usvajanjem Zakona o Južnoj interkonekciji u Federaciji BiH odstupa od principa iz Aneksa 9 Dejtonskog sporazuma, koji je predviđao formiranje korporacija na državnom nivou za izgradnju javne transportne infrastrukture. Ovo, kako navodi, omogućava Republici Srpskoj da preusmjeri stari gasovod. Tvrdnje da Federacija BiH mora izgraditi Južnu interkonekciju do 2028. godine zbog zabrane uvoza ruskog gasa on odbacuje, nazivajući ih obmanom.

Privatizacija i politički lobizam

Osvrćući se na Južnu interkonekciju, Efendić navodi da je projekt prvobitno trebao realizirati BH Gas, ali da je, nakon protivljenja Dragana Čovića, novim zakonom taj posao preusmjeren na privatnu kompaniju. On tvrdi da je riječ o politički i lobistički vođenom procesu, u kojem su, prema njegovim navodima, sinhronizovano djelovali lobisti povezani s HDZ-om i Miloradom Dodikom, uz podršku američke ambasade u Sarajevu. Izrazio je i sumnju da iza nove firme stoji izraelski biznismen Amir Gross Kabiri.

Najozbiljniji problem: gašenje termoelektrana

Najveću zabrinutost kod Efendića izazivaju, kako tvrdi, planovi o gašenju blokova Elektroprivrede BiH. Navodi da bi dvije termoelektrane, u Kaknju i Tuzli, bile ugašene, a umjesto njih izgrađene dvije privatne termoelektrane na gas. “Takav razvoj događaja značio bi da bi oko 750 hiljada kupaca Elektroprivrede BiH postalo ovisno o Južnoj interkonekciji, pri čemu bi električna energija bila višestruko skuplja od sadašnje i potpuno vezana za uvozni gas,” rekao je Efendić.

On dalje navodi da bi finansiranje tog projekta moglo biti povezano s Međunarodnim aerodromom Sarajevo, za koji tvrdi da ga investitori žele koristiti kao kolateral za kredite. Istakao je da aerodrom ostvaruje značajnu godišnju dobit i poručio da ova institucija nema nikakvu vezu s projektom gasifikacije. Na kraju je ocijenio da je apsurdno to što Republika Srpska vlastitim kapacitetima gradi gasovod koristeći infrastrukturu koju je nekada izgradio Energoinvest, dok Federacija BiH isti posao prepušta stranoj privatnoj firmi, što smatra podjelom države na terenu.