Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković u razgovoru za Euronews osvrnuo se na aktuelne političke teme, ističući da je očuvanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine od presudne važnosti. Smatra da domaći akteri moraju preuzeti veću odgovornost u rješavanju višegodišnje krize.

Komentarišući nedavnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, Duraković je kazao kako je posebno značajno to što su predstavnici Bošnjaka iz Republike Srpske konačno eksplicitno spomenuti. Njihovo pismo upućeno međunarodnim institucijama dospjelo je do svjetske javnosti, a posebno su istaknuti problemi negiranja genoćida, veličanje ratnih zločinaca i ugrožavanje ljudskih prava. Izvještaj visokog predstavnika smatra sveobuhvatnim, dok ostavka Christiana Schmidta uoči sjednice ostavlja prostor za spekulacije.

Na primjedbu da američka administracija najavljuje novu fazu s ograničenim ovlastima budućeg visokog predstavnika, Duraković je odgovorio kako to nije novost. Međunarodna zajednica već godinama prebacuje odgovornost na domaće institucije, a bonske ovlasti se sve rjeđe koriste. Smatra da je normalno što se insistira na poštovanju odluka Ustavnog suda i državnih institucija.

Govoreći o istorijskom problemu postizanja dogovora, Duraković je rekao da je to civilizacijski poraz. Dejtonski sporazum donio je mir, a svaka promjena u njegovom okviru zahtijeva konsenzus tri konstitutivna naroda i ostalih. Potrebno je prihvatiti realnost i graditi prosperitetnu državu u okviru postojećeg ustava, jer izlazak iz tog okvira vodi u novi sukob.

Kada je riječ o ulozi OHR-a, Duraković je istaknuo da međunarodna zajednica ne bi trebala odustati od uslova 5+2. Napuštanje BiH u ovakvoj političkoj situaciji bez pomoći bilo bi neodgovorno. OHR i bonske ovlasti postoje jer domaći političari ni 30 godina nakon rata nisu uspjeli riješiti ključne probleme. Potrebno je vratiti povjerenje i odustati od priča o secesiji i trećem entitetu.

Pozivajući Christiana Schmidta da nametne zakon o državnoj imovini, Duraković je naveo da odlazeći visoki predstavnici često donose važne odluke. Državna imovina nije politički plijen, a Ustavni sud je jasno definisao titulara – država BiH mora biti vlasnik, dok se o upravljanju može razgovarati. Domaći akteri, smatra, nemaju hrabrosti da riješe ovo pitanje.

Što se tiče novog visokog predstavnika, Duraković ne očekuje drastične promjene, jer međunarodna zajednica ima kontinuitet vanjske politike. Naglasio je da niko ozbiljan neće podržati separatizam i podjelu BiH, te da će međunarodni partneri ostati uz BiH na njenom evropskom i euroatlantskom putu.

Predstojeći izbori u oktobru donose novu priliku, a Duraković je potvrdio kandidaturu, ističući svoje dosadašnje rezultate. Pozvao je na jedinstvo probosanskog političkog bloka, posebno u ključnim institucijama kao što su Narodna skupština RS i državni parlament. Politika, poručuje, mora biti ozbiljan posao, a ne prostor za amaterizam.