Prema novoj studiji, prosječni životni vijek u velikom broju država i dalje će rasti sve do 2030. godine, pri čemu bi Južna Koreja mogla dosegnuti granicu od 90 godina.

Istraživanje su proveli stručnjaci s Imperial College London u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, analizirajući dugoročne podatke o smrtnosti kako bi predvidjeli kretanje životnog vijeka u 35 industrijaliziranih zemalja.

Obuhvaćene su i države s visokim dohotkom poput SAD-a, Kanade, Velike Britanije, Njemačke i Australije, ali i one u razvoju, kao što su Poljska, Meksiko i Češka.

Studija, objavljena u uglednom časopisu The Lancet i finansirana od britanskog Medical Research Councila, ukazuje na porast životnog vijeka u svim analiziranim zemljama.

Pokazalo se da bi Južna Koreja 2030. godine mogla imati najviši očekivani životni vijek na svijetu.

Djevojčica rođena u Južnoj Koreji 2030. godine mogla bi u prosjeku živjeti 90,8 godina, dok bi muškarci u toj zemlji imali očekivani životni vijek od 84,1 godine.

Također je izračunato da bi prosječna 65-godišnja žena u Južnoj Koreji 2030. mogla očekivati još 27,5 godina života.

Profesor Majid Ezzati s Imperial Collegea ističe kako se ranije smatralo da je 90 godina gornja granica ljudskog vijeka, no nova predviđanja pokazuju da ćemo tu granicu preći te da možda maksimalni limit uopće ne postoji.

Visoki životni vijek u Južnoj Koreji profesor objašnjava dobrom ishranom u djetinjstvu, niskim krvnim pritiskom, malim brojem pušača, kvalitetnim zdravstvenim sistemom te brzim prihvatanjem novih medicinskih dostignuća.

U Evropi bi najviši životni vijek 2030. godine mogli imati Francuskinje s prosjekom od 88,6 godina i Švajcarci s gotovo 84 godine.

S druge strane, SAD bi mogle imati najniži očekivani životni vijek među visokorazvijenim zemljama – 79,5 godina za muškarce i 83,3 za žene, što je slično Hrvatskoj i Meksiku, što se povezuje s nepostojanjem univerzalnog zdravstvenog osiguranja te višom smrtnošću djece i majki, nasilnim smrtima i gojaznošću.

U Velikoj Britaniji očekivani životni vijek žena 2030. iznosit će 85,3 godine, što je 21. mjesto na listi, dok će muškarci živjeti 82,5 godina, odnosno 14. mjesto.

Istraživanje je pokazalo i postepeno smanjenje razlike u životnom vijeku između muškaraca i žena.

Prema riječima profesora Ezzatija, muškarci su tradicionalno imali nezdravije navike, više su pušili i pili, te su češće stradali u saobraćajnim nesrećama i nasilnim događajima, a kako se životni stilovi približavaju, tako se smanjuje i jaz u dugovječnosti.

Osim SAD-a, manje promjene očekuju se i u Japanu, Švedskoj i Grčkoj, dok Sjeverna Makedonija i Srbija bilježe najniži očekivani životni vijek u ovoj grupi.

Životni vijek se izračunava na temelju prosječne starosti u kojoj ljudi umiru; visoka smrtnost djece ili mladih ljudi zbog povreda i nasilja značajno spušta nacionalni prosjek.

Profesor Colin Mathers iz SZO objašnjava da je porast u bogatim zemljama uglavnom posljedica duljeg života osoba starijih od 65 godina, dok se u srednje razvijenim zemljama smanjuje broj preranih smrti u četrdesetim i pedesetim godinama.

Istraživači su razvili novu metodologiju predviđanja sličnu vremenskoj prognozi koja kombinira više modela smrtnosti, a sve procjene sadrže određeni stepen neizvjesnosti.

Na kraju, naučnici upozoravaju da sve veća dugovječnost zahtijeva jačanje zdravstvenih i socijalnih sistema za podršku starijoj populaciji, kao i preispitivanje postojećih penzionih sistema kako bi izdržali ovakav pritisak.