Šef srpske diplomatije Marko Đurić poručio je danas iz Brisela da je glavna poruka Srbije na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova Evropske unije i Zapadnog Balkana bila da Evropa mora ubrzati proces integracije i omogućiti što brže otvaranje šengenskog prostora za zemlje Balkana.

Đurić je istakao da je frustrirajuće imati tvrde granice na svakih 150 do 200 kilometara, koje doslovce prekidaju život, ekonomiju i turizam, te da nema razloga da Evropa već ovog ljeta ne otključa pun potencijal uključivanja regiona u Šengen.

Prema njegovim riječima, potpuno otvaranje Šengena u regionu donijelo bi novu ekonomsku aktivnost od 50 milijardi eura, bez ugrožavanja sigurnosti Unije ili kontinenta.

Naprotiv, to bi smanjilo tenzije i bilo bi izuzetno korisno, kao i brzo uključivanje regiona u zajednički ekonomski prostor.

Đurić je naglasio da rapidne promjene u svijetu zahtijevaju od Unije da bez odlaganja primi države koje još nisu članice.

Ocijenio je da Evropa danas, suočena s brojnim izazovima, radi na ubrzanju proširenja, te da je poruka Srbije da želi što hitnije otvaranje šengenskog prostora za sve zemlje regiona.

Izrazio je nadu da će proces evropskih integracija nastaviti napredovati, uprkos ideološkim i politički motiviranim pritiscima kojima je Srbija izložena iz pojedinih centara.

Govoreći o temama sastanka, Đurić je rekao da se moramo prilagoditi globalnim okolnostima bez presedana, ističući da se nijedna generacija nije istovremeno suočila s usponom vještačke inteligencije, društvenih mreža i potpunom promjenom geopolitičkog poretka.

Posebno je naglasio da se Srbija izdvaja među državama kandidatima po ekonomskim, demografskim i geopolitičkim karakteristikama, s udjelom od 53 posto regionalne ekonomije i najbržim rastom u proteklih više od decenije.

Đurić je rekao da je na sastanku govorio i o situaciji u Bosni i Hercegovini, nastojeći zaštititi srpski interes od onih koji prikazuju entitet Republika Srpska kao jedinog krivca za unutrašnje odnose u BiH.

Srbija je, kako je poručio, uvijek na strani stabilnosti i Dejtonskog sporazuma, ali čvrsto stoji na stanovištu da narodi u BiH trebaju sami opredjeljivati sudbinu države, bez nametanja izvana.

Dodao je da je strana pomoć dobrodošla, ali da težišni posao moraju obaviti politički akteri unutar BiH.

Podsjetio je da je Srbija u prethodne tri decenije doprinijela normalizaciji odnosa i spriječila da stvari izmaknu kontroli tamo gdje je mogla uticati.

Tokom sastanka bilo je riječi i o drugim otvorenim pitanjima, uključujući dijalog Beograda i Prištine, gdje je Đurić podsjetio da Zajednica srpskih općina nije formirana više od decenije, iako je to obaveza dogovorena u Briselu 2013. godine.

Istakao je da su predstavnici Prištine pokušali optužiti Srbiju za regionalne probleme i prikazati je kao izvor nestabilnosti, što je odbacio kao neosnovano.