Očuvanje prirode

Dan planete Zemlje u Banjaluci: Zasađene prve zaštićene žute bukve, a najmlađi uče kako se čuva priroda

Dan planete Zemlje u Banjaluci: Zasađene prve zaštićene žute bukve, a najmlađi uče kako se čuva priroda

prije 4 sata
Fotografija parka u proljeće sa drvetom plačljivcem u prvom planu i drvećem prekrivenim roza cvjetovima u pozadini.
Podijeli vijest:

Dan planete Zemlje, koji se obilježava u više od 150 zemalja širom svijeta, podsjeća na važnost podizanja svijesti o zaštiti životne sredine i očuvanju prirodnih resursa. U Univerzitetskom gradu u Banjaluci ovaj dan obilježen je simboličnim sadnjom žute bukve, prve vrste drveća koja je zaštićena u Republici Srpskoj još 2012. godine.

Zaštićeni fenom i edukacija najmlađih

Sadnice su zasađene u zaštićenom području Botaničke bašte, koja se prostire na pet hektara i čuva brojne autohtone i endemske vrste. Žuta bukva je zaštićena kao prirodni fenomen jer joj lišće ne opada, a listovi su žute boje tokom cijele godine. “Prvi put da smo zajedničkim snagama uspjeli da vegetativno razmnožimo materijal i dobijemo nove sadnice koje danas sadimo. Prirodu ne nasljeđujemo, nju moramo da zajednički čuvamo da bismo je ostavili budućim generacijama”, rekla je Marina Antić, direktorica Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjoj Luci.

Na događaju su bili i najmlađi građani koji su učili o sadnji i važnosti očuvanja prirode. “Ne bacam smeće u okolinu, da ne bacam u more i u rijeke i da pokupimo uvijek ono što bacimo od smeća, u kantu da bacimo. Puno volim prirodu zato što je lijepa”, kazala je Kjara Radonjić iz ŽKK “Pokret Marina Maljković”. Ana Kajkut je poručila: “Pa da počnu da se lijepo ponašaju prema prirodi zato što priroda je isto kao i mi.”

Promocija tradicije i autentičnih proizvoda

U sklopu obilježavanja održana je i manifestacija “Plodovi Banjaluke: Čuvari tradicije”, koja promoviše autentične domaće proizvode. Na jednom od štandova porodice Demir iz Drvara predstavljeni su proizvodi od drenjine, od rakije do pekmeza. “Trudimo se da radimo na prirodan jedan tradicionalan, po starinskim recepturama, na starinski način. Drenjina je sama po sebi karakterisitčna, ne može baš pretjerano ništa da se radi mašinama, uglavnom sve mora ručno, rukama tako da je potrebno veliko strpljenje, volja, želja i trud, veliko zalaganje da bi se došlo do ovakvog proizvoda”, istakla je Dušanka Demir iz porodičnog gazdinstva “Voćkica Jovanče”.

Pored degustacije domaćih specijaliteta, posjetioci su mogli uživati u folkloru i muzici, čime je naglašena povezanost očuvanja prirodne i kulturne baštine.

   Tagovi