Kada je doktor preporučio Julie Bernstein da počne jesti piletinu i biftek kako bi unijela više proteina, 76-godišnja dugogodišnja veganka nije bila oduševljena. Nije namjeravala odustati od svojih principa, a ljekar nije imao alternative, pa joj je predložio da potraži pomoć od ChatGPT-a.

Nekoliko sedmica kasnije, Bernstein je na svom iPadu unijela ciljeve u ChatGPT i ostala zadivljena brzinom kojom je generirao ideje za obroke bogate proteinima, spiskove za kupovinu i upute za pripremu hrane uz korištenje leće, kvinoje, proteinskog praha i chia sjemenki.

“Bilo je to kao kuharica skrojena baš za mene”, izjavila je Bernstein, koja živi u Harbour Springsu u Michiganu. Odgovori su, kako kaže, djelovali kao da je “shvaćaju”.

Od lansiranja ChatGPT-a 2022. godine, chatbotovi su postali popularan izvor zdravstvenih informacija. Prema anketi iz aprila među više od 5.500 odraslih Amerikanaca, svaka četvrta osoba je nedavno koristila chatbot za savjete o zdravlju. Drugo istraživanje iz januara pokazalo je da je trećina od 1.000 ispitanika koristila ChatGPT ili sličan alat za kreiranje planova prehrane ili mršavljenja.

Čitaoci New York Timesa su nedavno podijelili svoja iskustva s chatbotovima u vezi s ishranom – odazvalo se više od 500 ljudi. Njihove priče uglavnom su bile pozitivne, a mnogi su hvalili sposobnost robota da brzo pruže korisne savjete.

Stručnjaci za ishranu, međutim, upozoravaju da chatbotovi mogu biti korisni za jednostavne zadatke poput osmišljavanja ideja za obroke, ali i da povremeno mogu zavesti na pogrešan put.

Donosimo neke od priča čitalaca uz komentare stručnjaka o prednostima i potencijalnim zamkama oslanjanja na chatbotove za savjete o ishrani.

Nakon što je 47-godišnjoj Vanessa Crain 2025. dijagnosticirana srčana bolest, odlučila je ozbiljno pristupiti svojoj prehrani. Po preporuci kardiologa počela je slijediti DASH dijetu koja naglašava voće, povrće i cjelovite žitarice.

Vikendom bi satima listala kuharice i planirala obroke za sedmicu, što je uz posao i porodične obaveze postalo naporno. Zato je Crain, učiteljica u vrtiću iz Longwooda na Floridi, taj posao prepustila chatbotu Claude.

U roku od sedmice slijedeći njegove prijedloge, kako kaže, “osjećala se kao druga osoba” – imala je više energije i manje žudnje za nezdravom hranom. Robot joj je čak preporučio zdravije opcije za ponijeti kad nije imala vremena kuhati. U dva mjeseca izgubila je 4,5 kilograma.

Mentalni napor oko odlučivanja šta jesti često je najteži aspekt zdrave prehrane, ističe dr. Lisa Oldson, ljekarka za gojaznost na Medicinskom fakultetu Northwestern University.

Oldson u svojoj praksi koristi AI – savjetuje pacijente kako da koriste chatbotove za zdravu ishranu, a sama koristi ChatGPT za procjenu nutritivnog sastava obroka koje pacijenti bilježe, poput proteina i vlakana.

Korištenje chatbotova kao partnera za odgovornost može biti “prekrasna primjena” tehnologije, smatra Wesley McWhorter, dijetetičar iz Houstona. No, dodaje, treba obratiti pažnju ako podsjetnici postanu previše kruti ili izazivaju anksioznost – to može donijeti više štete nego koristi.

Chatbotovi su zgodni i brzi, ali ponekad daju “nevjerovatno loše savjete”, upozorava Nick Tiller, istraživač dezinformacija o zdravlju na Lundquist Institutu u Torranceu u Kaliforniji.

Alex Rawdin, 39-godišnji finansijski savjetnik iz Philadelphije, nedavno je zamolio chatbot Tomo da mu pomogne smršati. Nakon nekoliko sedmica na keto dijeti s visokim udjelom masti i niskim udjelom ugljikohidrata, sjetio se da mu je ljekar rekao da ograniči životinjske proteine zbog bubrežnih kamenaca.

Kada je Rawdin prenio tu informaciju robotu, on mu je savjetovao da prekine dijetu. Požalio je što ga chatbot nije prije pitao za medicinsku istoriju prije nego što je preporučio dijetu. “Osjećao sam se kao da ismijavam robota”, rekao je, “a onda sam shvatio da razgovaram s mašinom.”

Chatbotovi nisu obučeni da procjenjuju zdravstvenu istoriju ili da primjenjuju kliničko rasuđivanje poput profesionalaca, naglašava Dawn Clifford, dijetetičarka i profesorica zdravstvenih nauka na Northern Arizona University.

U studiji objavljenoj u martu, istraživači iz Turske su pitali pet popularnih chatbotova da kreiraju trodnevne planove obroka za fiktivne 15-godišnjake s prekomjernom težinom ili gojaznošću. Roboti su proizveli jelovnike koji su u prosjeku imali oko 700 kalorija manje dnevno od onih koje je napravio dijetetičar. Autori su napisali da bi dugoročno praćenje takvih savjeta moglo dovesti adolescente u rizik od pothranjenosti i poremećaja u ishrani.

Shelley Wood, gastroenterološka dijetetičarka iz San Josea u Kaliforniji, često viđa pacijente koji slijede nepotrebno restriktivne dijete na osnovu savjeta chatbotova. Opisala je pacijentkinju koja je nakon više razgovora s ChatGPT-om mjesecima jela samo papaju, spanać, piletinu i jaja kako bi ublažila nadutost i bolove u stomaku. Pacijentkinja je izgubila zabrinjavajuću količinu kilograma, imala je umor i opadanje kose, navodi Wood.

Slijeđenje savjeta chatbotova o ishrani može biti “bezazleno” ili “katastrofalno”, kaže Tiller. U studiji objavljenoj u aprilu, on i njegove kolege postavili su pet chatbotova razna zdravstvena pitanja. Među 50 odgovora vezanih za ishranu, čak 72 posto je ocijenjeno kao neučinkovito ili štetno ako bi se slijedilo.

Budući da se AI modeli brzo razvijaju, chatbotovi danas vjerovatno daju adekvatnije odgovore, kaže Tiller (njihovo istraživanje provedeno je u februaru 2025). Ipak, dodaje, sumnja da su svi problemi riješeni.

Chatbotovi su dobri onoliko koliko su dobri podaci na kojima su obučeni – uključuju knjige, web stranice, naučne studije, objave na društvenim mrežama i Reddit teme, od kojih neki mogu biti kontradiktorni i netačni, objašnjava Tiller.

“Dovoljna je samo mala količina dezinformacija da zbuni chatbot”, dodaje, ali oni “uvijek odgovaraju samouvjereno i autoritativno”, čak i kad su odgovori sumnjivi. Rijetko priznaju da nemaju dobar odgovor, što otežava prepoznavanje loših savjeta.

Drew Pusateri, portparol OpenAI-ja (kompanije koja stoji iza ChatGPT-a), izjavio je putem e-maila da chatbotovi nisu dizajnirani kao zamjena za medicinsku njegu.

Uprkos svim potencijalnim zamkama, mnogi čitaoci su izrazili zahvalnost za smjernice koje su dobili od chatbotova. Neki su istakli da su im pružili ono što njihovi ljekari nisu mogli – podršku u sekundi, u bilo koje doba, bez zakazivanja i participacije.

Nema sumnje da chatbotovi mogu biti korisni, kaže McWhorter, ali ako im se okrećete za dijagnosticiranje ili upravljanje medicinskim stanjem, ili za savjete o suplementima ili velikim promjenama u ishrani – najbolje je provjeriti odgovore s ljekarom.

Ako je moguće, predlaže, zakažite posjetu dijetetičaru. Oni imaju daleko više obuke o ishrani od većine ljekara i nude duže termine.

Također je vrijedno tražiti od chatbotova da navedu izvore i provjeriti dolaze li iz pouzdanih mjesta poput akademskih institucija, recenziranih časopisa ili zdravstvenih organizacija poput American Heart Association ili Academy of Nutrition and Dietetics, kaže Clifford.

I isprobajte isti upit na više chatbotova, dodaje. Različiti odgovori znak su da je barem jedan od njih možda netačan.

Zaključak je da chatbotove treba koristiti s oprezom, poručuje Tiller. Oni nisu “sveznajući proroci”.