Cijene nafte su u četvrtak nastavile rasti, pošto su trgovci zabrinuti da će ponuda iz ključne bliskoistočne regije ostati blokirana duže vrijeme, nakon što su pregovori o okončanju rata SAD i Izraela protiv Irana zapali u ćorsokak.

Juni nafta brent porasla je za 1,91 dolar ili 1,62 posto, na 119,94 dolara po barelu, nakon što je u prethodnoj sesiji zabilježila rast od 6,1 posto. Juni ugovor, koji raste već deveti dan, ističe u četvrtak, dok je aktivniji juli ugovor bio na 111,38 dolara, uz rast od 94 centa ili 0,85 posto, nakon što je prethodnog dana porastao za 5,8 posto.

Juni fjučersi američke lake nafte (WTI) porasli su za 63 centa ili 0,59 posto, na 107,51 dolar po barelu, nakon skoka od sedam posto u prethodnoj sesiji, što je bilo osmo povećanje u devet sesija.

Zvaničnik Bijele kuće izjavio je u srijedu da je američki predsjednik Donald Trump razgovarao s naftnim kompanijama o tome kako ublažiti efekte potencijalne višemjesečne blokade iranskih luka od strane SAD, što je izazvalo zabrinutost na tržištu zbog mogućeg dugotrajnog prekida snabdijevanja.

“Izgledi za bilo kakvo brzo rješenje iranskog sukoba ili ponovno otvaranje Hormuškog moreuza ostaju slabi”, naveo je u bilješci Tony Sycamore, analitičar kompanije IG.

Sastanak s naftnim kompanijama uslijedio je nakon zastoja u naporima za rješavanje sukoba koji je odnio hiljade života i izazvao, kako analitičari tvrde, najveći energetski poremećaj u istoriji.

Teheran je u velikoj mjeri blokirao sav brodski saobraćaj iz Zaljeva kroz Hormuški moreuz, ključnu tačku za globalne energetske isporuke s Bliskog istoka, otkako su SAD i Izrael 28. februara započeli zračne napade na Iran. Tokom ovog mjeseca, SAD su počele blokirati iranske brodove.

Na strani ponude, grupa OPEC+ i njeni saveznici vjerovatno će u nedjelju dogovoriti malo povećanje kvota za proizvodnju od oko 188.000 barela dnevno, kako navode izvori.

Sastanak dolazi neposredno nakon izlaska Ujedinjenih Arapskih Emirata iz OPEC-a, koji stupa na snagu 1. maja, što bi trebalo da oslabi sposobnost grupe da kontroliše cijene. Iako bi izlazak te zaljevske države omogućio povećanje proizvodnje nakon ponovnog pokretanja izvoza, analitičari tvrde da to vjerovatno neće uticati na tržišne temelje ove godine, posebno zbog zatvaranja Hormuza i drugih poremećaja uzrokovanih ratom.

“Zaljevske zemlje, uključujući UAE, trebat će mjeseci da se vrate na predratne količine proizvodnje”, naveli su analitičari kompanije Wood Mackenzie u bilješci.