Podaci prikupljeni od više od devet miliona odraslih osoba u Južnoj Koreji i Sjedinjenim Američkim Državama pokazuju da gotovo svi koji dožive ozbiljan kardiovaskularni incident imaju jedan od četiri ključna faktora rizika u periodu prije bolesti. Ti faktori su povišen krvni pritisak, povišen holesterol, povišen nivo šećera u krvi i pušenje, bilo da je riječ o sadašnjim ili bivšim pušačima. Zajedno, ovi faktori prethodili su 99 posto svih kardiovaskularnih događaja tokom dugoročne studije objavljene 2025. godine. Čak i kod žena mlađih od 60 godina, koje se smatraju populacijom s najnižim rizikom, više od 95 posto srčanih udara ili moždanih udara bilo je povezano s jednim od ovih faktora, piše Science Alert.

Povišen krvni pritisak bio je najčešće povezan faktor rizika. U Sjedinjenim Državama i Južnoj Koreji više od 93 posto osoba koje su doživjele srčani udar, moždani udar ili srčanu slabost imalo je prethodno dijagnostikovanu hipertenziju.

Zbog toga bi kontrola krvnog pritiska mogla biti ključna u prevenciji ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti u budućnosti. Vodeći autor studije i kardiolog Philip Greenland sa Northwestern University izjavio je da smatra kako studija vrlo uvjerljivo pokazuje da je izloženost jednom ili više neoptimalnih faktora rizika prije kardiovaskularnih ishoda gotovo stopostotna. On je dodao da cilj sada mora biti veći napor u kontroli ovih faktora na koje možemo utjecati, umjesto skretanja pažnje na druge faktore koje nije lako liječiti i koji nisu uzročni. Greenland i njegove kolege navode da njihovi rezultati dovode u pitanje nedavne tvrdnje da se srčani i moždani udari sve češće javljaju bez prisustva klasičnih faktora rizika, te da su moguće ranije studije propustile dijagnoze ili nisu registrovale nivoe rizika ispod kliničkog praga. U pratećem uredničkom komentaru, kardiološkinja Neha Pagidipati sa Duke University istakla je da rezultati jasno pokazuju koliko je važno upravljati zdravstvenim rizicima prije nego što dovedu do ozbiljnih ishoda, poručujući: „Moramo i možemo bolje.“.

Nalazi se nadovezuju na ranija istraživanja koja sugerišu da se možda potcenjuje uloga drugih uzroka srčanih udara, naročito kod mlađih odraslih osoba. U studiji objavljenoj u septembru 2025. godine, naučnici sa Mayo Clinic analizirali su 1474 slučaja srčanog udara kod osoba starosti do 65 godina, zabilježenih između 2003. i 2018. godine u okrugu Olmsted u Minesoti. Pažljivim pregledom medicinske dokumentacije i snimaka, utvrdili su glavni uzrok svakog pojedinačnog slučaja. Tradicionalno se većina srčanih udara pripisuje začepljenju arterija uslijed aterotromboze, kada krvni ugrušci blokiraju dotok krvi ka srcu. Značajno je da je kod više od polovine srčanih udara kod žena uzrok bio drugačiji od klasične aterotromboze, dok je kod muškaraca aterotromboza činila 75 posto slučajeva. Kod žena je 34 posto srčanih udara bilo povezano sa infarktima uslijed nesklada između ponude i potražnje kiseonika, a među drugim uzrocima izdvajaju se spontana disekcija koronarnih arterija i embolije. Kardiološkinja Clair Rafael istakla je da ovo istraživanje osvjetljava uzroke srčanog udara koji su dugo bili nedovoljno prepoznati, posebno kod žena, te da pogrešno razumijevanje osnovnog uzroka može učiniti liječenje manje efikasnim ili čak štetnim. „Razumijevanje zašto je do srčanog udara došlo jednako je važno kao i njegovo liječenje. To može značiti razliku između oporavka i ponovnog pojavljivanja bolesti“, zaključila je.