Evropske prijetnje
Brisel demantuje zamrzavanje sredstava Srbiji, ali upozorava na reforme
Brisel demantuje zamrzavanje sredstava Srbiji, ali upozorava na reforme
Evropska komisija je potvrdila da ne postoji zvanična odluka o zamrzavanju evropskih finansijskih sredstava namijenjenih Srbiji.
Portparol Komisije Markus Lamer izjavio je da nije bilo nikakve odluke o obustavi sredstava ili sličnoj mjeri.
Dodao je da Evropska komisija redovno provjerava ispunjenost uslova za podršku kroz finansijske instrumente EU, što je uobičajena praksa tokom cijelog procesa, uključujući i Plan rasta prilikom svakog zahtjeva za isplatu.
Lamer je ponovio zabrinutost evropskih institucija zbog usvajanja pravosudnih zakona, ističući da se od Srbije očekuje potpuna primjena mišljenja Venecijanske komisije o tom zakonodavstvu.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je 30. aprila da je Komisija obustavila isplatu finansijskih sredstava zbog spornih pravosudnih propisa.
„Trenutno smo zaustavili sve uplate iz Plana rasta jer je Srbija napravila korak unazad u oblasti pravosuđa i dok god to ne ispravi, neće moći dobiti podršku EU“, rekla je komesarka Kos tokom gostovanja na Univerzitetu u Friburu u Švajcarskoj.
Sporni, takozvani „Mrdićevi zakoni“, usvojeni u januaru ove godine, prema ocjeni Evropske unije predstavljaju nazadovanje u procesu integracije Srbije. Komesarka Kos je ranije više puta upozoravala da ovi zakoni ograničavaju nezavisnost pravosuđa.
Venecijanska komisija je 24. aprila ocijenila da su nedavnim izmjenama seta pravosudnih zakona u Srbiji uklonjene ranije postojeće zaštite samostalnosti tužilaštva.
Ovo stručno tijelo Savjeta Evrope uputilo je Srbiji devet preporuka za otklanjanje nedostataka. Evropska unija zahtijeva od Srbije potpunu primjenu svih preporuka Venecijanske komisije u vezi s pravosudnim zakonima, te istovremeno obustavu primjene ovih zakona do njihove izmjene.
Iz sredstava Plana rasta Srbija ima pravo na ukupno 1,588 milijardi eura za period od 2024. do 2027. godine, što uključuje grantove i kredite namijenjene podršci reformama, a isplate se vrše dva puta godišnje na osnovu postignutog napretka.
Srbija je iz prve tranše Plana rasta u januaru dobila nešto više od polovine predviđenih sredstava – umjesto 112 miliona eura, isplaćen joj je 61,1 milion eura, jer je od sedam planiranih reformi ispunila samo tri. Uključujući sredstva iz predfinansiranja (sedam posto od ukupne sume), ukupan iznos koji je Srbija do sada primila iz Plana rasta iznosi 167,59 miliona eura.


