Agencija za rad i zapošljavanje BiH ističe kako je jedino ona ovlaštena za organizovanje odlaska građana na rad van zemlje, dok se domaćim tržištem bave entitetski i kantonalni zavodi.

Posredovanje se, kako naglašavaju, obavlja isključivo kroz međunarodne sporazume koji pružaju pravnu sigurnost, tako da nijedan bh. radnik koji je prošao kroz njihov sistem nije bio izložen prevari ili nelegalnom zaposlenju.

U ovom trenutku Agencija organizuje odlaske bh. državljana na rad u Sloveniju i Njemačku.

Slovensko tržište rada otvoreno je za sve struke, dok je za Njemačku ugovorom ograničeno posredovanje samo za medicinske sestre i tehničare opšteg ili pedijatrijskog smjera koji imaju položen stručni ispit u BiH i poznaju njemački jezik na minimalnom B1 nivou.

Radnici koji preko Agencije odlaze u inostranstvo bivaju skinuti s evidencije nezaposlenih i imaju ista radna prava kao i domaći radnici u tim državama.

Prema dostavljenim informacijama, u toku 2024. godine izdato je 13.436 radnih dozvola za Sloveniju, dok je 3.091 dozvola prestala da važi.

Tokom 2025. godine zabilježen je blagi pad, pa je izdato 12.295 dozvola, a ugašeno 2.461.

Do kraja marta 2026. godine izdate su 2.684 radne dozvole za rad u Sloveniji, a 489 ih je prestalo važiti.

Kada je riječ o Njemačkoj, brojke su znatno niže – u 2024. godini izdato je 223 dozvole, a u 2025. svega 64.

Prema raspoloživim podacima, do kraja aprila 2026. izdato je samo 10 radnih dozvola za Njemačku.

Odliv radne snage iz BiH predstavlja ozbiljan izazov, s obzirom na to da je u posljednje dvije godine i tri mjeseca čak 28.415 osoba otišlo u Sloveniju.

Pored konobara, prodavača i građevinskih radnika, posebno zabrinjava odlazak medicinskog osoblja – njih 297 je preko Agencije otišlo u Njemačku u periodu od dvije godine i četiri mjeseca.

I Hrvatska bilježi veliki priliv bh. radnika, koji se redovno nalaze pri vrhu liste stranih zaposlenih, a broje se u desetinama hiljada.

Iz Agencije objašnjavaju da je nivo posredovanja za Sloveniju u blagom padu u odnosu na prošlu godinu, dok je za Njemačku pad izraženiji, a kao glavni razlog navode rast cijena nekretnina i otežano pronalaženje smještaja.

Tokom provedbe Sporazuma o zapošljavanju u Sloveniji najtraženiji su vozači, varioci, armirači, zidari, bravari, fasaderi, elektroinstalateri i pomoćni građevinski radnici.

Za Njemačku, pak, posredovanje ostaje ograničeno isključivo na osobe sa završenom srednjom medicinskom školom.

Glavni motivi za odlazak radnika u inostranstvo su bolji uslovi rada i veće plate, dok na domaćem tržištu rada najveći nedostatak radne snage osjeća se u građevinskom sektoru i prerađivačkoj industriji.