Bolest mačjeg ogreba, poznata i kao bartoneloza, jeste infektivno stanje koje izaziva bakterija Bartonella henselae. Do zaraze kod ljudi dolazi putem mačjeg ogreba, ugriza ili kontakta sa mačjom pljuvačkom, a najčešće pogađa djecu.

Prvi znak infekcije obično je mala kvržica ili gnojni mjehurić na mjestu povrede. Nakon otprilike dvije sedmice, u blizini ozljede počinju oticati limfni čvorovi, a koža iznad njih postaje crvena, topla i bolna.

Uzročnici su bakterije iz roda Bartonella, a najzastupljenije su Bartonella henselae i Bartonella quintana. Do prenošenja dolazi kada mačja pljuvačka dospije u otvorenu ranu ili na sluznicu.

Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka, tako da nema potrebe za panikom ako je neko u porodici zaražen. Period inkubacije traje od tri do četrnaest dana.

Dijagnoza se postavlja na osnovu klasičnih kriterija, a ljekar će vas pitati o kontaktu s mačkom. U većini slučajeva liječenje nije agresivno – otečeni limfni čvorovi nestaju sami od sebe u roku od dva do četiri mjeseca.

Međutim, kod težih oblika bolesti ili kod osoba sa oslabljenim imunitetom, ljekari propisuju antibiotike poput azitromicina i ciprofloksacina. Terapija zavisi od težine simptoma i imunološkog statusa pacijenta.

Osim bolesti mačjeg ogreba, mačke mogu prenijeti i druge bolesti poput tinea (lišaj), valjkastih glista, giardiaze, kampilobakterioze i toksoplazmoze. Toksoplazmoza je posebno opasna za trudnice.

Najbolja prevencija je pranje ruku nakon igre s mačkom, posebno kod djece. Izbjegavajte kontakt sa mačkama lutalicama i ne dozvolite mački da liže oštećenu kožu.

Redovna veterinarska njega i kontrolisanje parazita kod kućnih ljubimaca također smanjuju rizik od zaraze. Ako imate bilo kakve simptome nakon kontakta s mačkom, obratite se ljekaru.