Park prirode Blidinje sve više postaje omiljeno ljetno odredište za ljubitelje planina i aktivnog odmora, privlačeći sve veći broj posjetilaca iz zemlje i inostranstva.

Ponuda obuhvata planinarenje, vožnju biciklom, kampovanje, avanturističke aktivnosti i sportske manifestacije, što doprinosi prepoznatljivosti ovog kraja kao mjesta za boravak u prirodi.

Tomislav Zelenika, jedan od rijetkih stalnih stanovnika, ističe da ne postoji zvanična statistika o broju posjeta, ali da podaci i terenska zapažanja ukazuju na veliki intenzitet turističkih dolazaka.

Na području parka smješteno je oko 1.400 vikendica, četiri motela, nekoliko pansiona i brojni apartmani, što ukupno čini oko 850 kreveta dostupnih na tržištu.

Prema podacima JP Ceste Federacije BiH, dnevno kroz park prođe oko 1.270 vozila, od kojih su neki gosti kojima je Blidinje krajnje odredište, dok se drugi zadržavaju kraće.

U jeku ljetne sezone, dnevno se na području parka zadržava između 1.000 i 1.500 gostiju, ne računajući one koji su u prolazu, a najveća posjećenost je vikendom, iako se od početka do sredine augusta ta razlika gotovo gubi.

Primjetan je porast interesovanja stranih turista, posebno iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske i drugih evropskih zemalja.

Riječ je uglavnom o planinarima, biciklistima, avanturistima, kamperima i porodicama koje traže aktivan odmor u prirodi.

Zelenika napominje da se strani gosti više ne zadržavaju samo na početku sezone, već ih je sve više tokom cijelog ljeta.

Od sredine jula do sredine augusta povećava se i broj domaćih posjetilaca, naročito iz Hercegovine i Dalmacije, kao i iseljenika koji ljetuju u rodnom kraju.

Ljetnu ponudu obogaćuju brojni sportsko-rekreativni događaji poput HIGHLANDER Blidinje, Blidinje Bike Festivala, Memorijalnog skupa planinara „Ivica Plazonić“, Mountain Film Summita Blidinje, Čvrsnica Ultra Trail-a, Blidinje Gastro Festa i drugih okupljanja.

Ove manifestacije imaju višestruki značaj za turizam jer dovode goste koji inače ne bi posjetili Blidinje, a koji potom upoznaju Čvrsnicu, Vran, Blidinjsko jezero i Masnu Luku, te se često vraćaju kao individualni posjetioci.

Značajan dio ponude čini i vjerski turizam, uključujući programe Franjevačke kuće molitve u Masnoj Luci, duhovne obnove, te tradicionalne proslave poput Dana Dive Grabovčeve na Kedžari, Gospe Snježne i Ilindana.

Iako je Blidinje tradicionalno poznato kao zimsko odredište, ljetna sezona postaje sve važnija, a Zelenika smatra da je danas ljeti park jednako prepoznatljiv, ako ne i više, nego zimi.

Zimski turizam zavisi od snježnih padavina, a nedostatak infrastrukture za vještačko zasnježavanje ograničava trajanje skijaške sezone, dok su zimski vikendi i praznici izuzetno posjećeni kada ima dovoljno snijega.

Ljetna sezona traje znatno duže i posjete su ravnomjernije raspoređene tokom cijelog perioda.

Uz rast turizma, javljaju se i izazovi vezani za prostorni razvoj, posebno povećana gradnja vikendica i drugih objekata.

Zelenika šaljivo primjećuje da se može govoriti i o „građevinskom turizmu“, jer veliki broj vlasnika, izvođača i majstora svakodnevno boravi na Blidinju tokom sezone.

Iza šale se krije ozbiljan problem nekontrolisane i neplanske gradnje, neambijentalne arhitekture i povećanog automobilskog prometa.

On naglašava da Park prirode Blidinje prvenstveno postoji radi zaštite prirodnih vrijednosti, te da se turizam treba razvijati u skladu s tim ciljem, a ne na njegovu štetu.

Budućnost Blidinja treba graditi na kvalitetnijem i održivijem turizmu, s manjim pritiskom automobila, kontrolisanom gradnjom i sadržajima koji stvaraju veću vrijednost uz manji uticaj na prostor.

Zelenika zaključuje da masovnost ne bi trebala biti cilj, jer Blidinje imamo samo jedno, te da bi gubitak prirodnih vrijednosti dugoročno štetio i prirodi i turizmu.

Josipa Nenadić, vršiteljica dužnosti direktorice Turističke zajednice Općine Posušje, smatra da je ljetni turizam već dostigao nivo koji može konkurirati zimskom, posebno u godinama s manje snijega.

Ona ističe ogroman potencijal Blidinja za daljnji razvoj ponude, od aktivnosti u prirodi do izleta, ali naglašava da sve mora biti prilagođeno prostoru i da se istovremeno moraju čuvati priroda, krajolik i bioraznolikost.

Cilj je pozicionirati Blidinje kao cjelogodišnju destinaciju, ali kroz održiv i odgovoran odnos prema prirodi, poručuje Nenadić.