Iako je prinos pšenice ove godine odličan, otkupna cijena je niža nego lani – pala je sa 35 na 32 feninga po kilogramu. Poljoprivrednici su izrazili negodovanje, navodeći da ova cijena ne pokriva čak ni osnovne troškove proizvodnje. Prema njihovom mišljenju, niska otkupna cijena posljedica je nezaštićenog tržišta i prekomjernog uvoza koji snižava vrijednost domaćeg roda.

Nažalost, ostvarila su se najgora predviđanja farmera. Iako su od početka žetve tražili minimalnu cijenu od 40 feninga, sada su primorani prodavati pšenicu po cijeni od 32 do 35 feninga po kilogramu, objavio je BHRT. “Ovo je apsurd, bavljenje poljoprivredom postalo je ponižavajuće. Nećemo više šutjeti, ne vjerujemo političarima, sistem je potpuno zakazao u poljoprivredi”, izjavio je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semeberije i Majevice.

Poljoprivrednici su ogorčeni jer trenutna cijena, čak i sa podsticajima, ne pokriva osnovne troškove. “Trebalo je uračunati i troškove transporta. U Srbiji još nije objavljena cijena, ali se spekuliše da bi za robne rezerve mogla biti 23-24 dinara. S obzirom na poskupljenje repromaterijala i goriva, to je vrlo niska cijena”, rekao je poljoprivrednik Boško Radić.

Iz Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina ističu da su prekomjeran uvoz i nezaštićeno tržište glavni uzroci niske otkupne cijene. “Uvoznički lobi je presudio, kako za pšenicu tako i za sve ostale kulture. Cijena pšenice na čikaškoj berzi najviša je u posljednje tri godine – 258 dolara po toni, odnosno 500 maraka. Jasno je koliko će mlinari i otkupljivači zaraditi na račun proizvođača”, naglasio je načelnik odjeljenja Sreten Vučković.

Trenutno kilogram pšenice košta između 32 i 35 feninga. Od te količine dobije se oko 750 grama brašna, dovoljno za jedan do dva hljeba, čija je tržišna cijena višestruko veća. Farmeri poručuju da problem nije u rodu, već u cijeni koju na kraju dobiju za svoj trud.