Analiza energetskog stručnjaka Zijada Bajramovića, predsjednika BH K CIGRE, otkriva da vremenske prilike u velikoj mjeri određuju količinu proizvedene električne energije u bosanskohercegovačkim hidroelektranama, pri čemu razlika između vlažnih i sušnih perioda može iznositi oko 210 miliona eura na godišnjem nivou.

Podaci pokazuju da su velike hidroelektrane u zemlji u posljednjih osam godina u prosjeku proizvodile 5,3 teravat-sata (TWh) godišnje, ali su stvarni rezultati često odstupali od tog prosjeka zbog promjenjivih količina padavina i vodotoka.

Primjerice, 2023. godina, obilježena povoljnim hidrološkim uslovima, donijela je proizvodnju od 6,4 TWh, što je oko 21 posto više od uobičajenog nivoa, što je smanjilo potrebu za radom termoelektrana i uvozom struje, te povećalo izvozne mogućnosti na regionalnom tržištu.

Bajramović ističe da povećanje proizvodnje sa 5,3 na 6,4 TWh predstavlja dodatnih 1,1 TWh, čija vrijednost, uz prosječnu cijenu od 100 eura po megavat-satu (MWh), iznosi otprilike 110 miliona eura.

Nasuprot tome, 2020. godina, koju su obilježile suše i smanjeni dotoci, rezultirala je proizvodnjom od samo 4,3 TWh, što je za oko 19 posto manje od osmogodišnjeg prosjeka.

Ovaj pad proizvodnje uzrokuje gubitak od približno jednog TWh, čija tržišna vrijednost, pri istoj cijeni od 100 eura po MWh, dostiže oko 100 miliona eura, a dodatni troškovi nastaju zbog uvoza struje ili korištenja skupljih izvora.

U analizi se upozorava da nepovoljna hidrologija može ugroziti finansijsku stabilnost elektroprivrednih preduzeća, smanjujući sredstva za investicije i modernizaciju.

– Ukupna razlika između izrazito povoljne i izrazito nepovoljne hidrološke godine iznosi oko 2,1 TWh, odnosno približno 40 posto prosječne godišnje proizvodnje velikih hidroelektrana u BiH. Pri cijeni od 100 eura po megavat-satu, ekonomski efekat te razlike procjenjuje se na približno 210 miliona eura godišnje – dodaje se u analizi.

Bajramović naglašava da ovakva varijabilnost ukazuje na potrebu za diversifikacijom energetskog sektora, uključujući razvoj vjetroelektrana, solarnih panela, baterijskih sistema i fleksibilnijeg upravljanja mrežom.

Takve investicije, kako se navodi, mogle bi ublažiti efekte hidroloških oscilacija, poboljšati sigurnost snabdijevanja i osigurati dugoročnu finansijsku održivost energetskog sektora u Bosni i Hercegovini.