Mnogi građani koji su podigli dugoročne kredite u periodu niskih kamata sada osjećaju posljedice povećanja kamatnih stopa.

Prema najnovijim podacima Agencije za bankarstvo RS, prosječna efektivna kamata na dugoročne kredite u prvom kvartalu ove godine iznosila je 7,35 posto. U istom periodu prošle godine ta stopa je bila 6,82 posto.

Oštar porast kamata zabilježen je u javnom sektoru i privredi, dok su kamate za Vladu RS i njene institucije skočile sa 6,23 na 7,14 posto, a za privredu sa 6,30 na 7,21 posto. Kod građana je prosječna kamata na dugoročne kredite porasla sa 7,36 na 7,52 posto. Stambeni krediti blago su poskupjeli sa 4,60 na 4,63 posto. Ostali nenamjenski krediti stanovništvu poskupjeli su sa 5,23 na 5,51 posto. Blago povećanje evidentirano je i kod kratkoročnih kredita, sa 5,40 na 5,42 posto.

Bankarski izvori ističu da je ovaj rast posljedica dešavanja na evropskom tržištu. ECB je sredinom 2022. godine počela podizati referentne kamate kako bi obuzdala inflaciju u eurozoni. Nakon dostizanja vrhunca, uslijedilo je postepeno smanjenje, ali od početka ove godine Euribor ponovo raste zbog novih inflatornih pritisaka, što se prenosi i na BiH.

Krajem 2021. šestomjesečni Euribor bio je u minusu (-0,554 posto). Nakon prvog povećanja referentnih stopa od strane ECB u julu 2022., Euribor je naglo rastao i u oktobru 2023. dosegao 4,143 posto. Banke su shodno tome korigirale kamate, posebno na kredite s promjenjivom stopom. Banjalučanin Nikola D. izjavio je za Fenu da mu je rata kredita podignutog 2018. porasla za 120 KM, te je odlučio preći na fiksnu stopu, što mu je smanjilo životni standard.

Uprkos ranijem ublažavanju monetarne politike ECB, kamate u RS su i dalje više nego prije godinu dana. Ukupna zaduženost građana na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosila je preko 4,8 milijardi KM, što je tri posto više nego u istom periodu prošle godine.