Vozači u Bosni i Hercegovini suočavaju se s novim rastom cijena benzina i dizela, nakon što je poskupljenje sirove nafte na svjetskom tržištu počelo snažno utjecati na domaće pumpe.

Na kretanje cijena dodatno su utjecale geopolitičke napetosti na Bliskom istoku, koje su podigle vrijednost barela na međunarodnom tržištu. Posljedice tog rasta vrlo brzo su se osjetile i u BiH.

Benzin od 95 oktana početkom godine prosječno je koštao oko 2,30 KM po litru, dok se sada prodaje za približno 3 KM. Dizel je u istom periodu poskupio za oko 90 feninga, a na pojedinim prodajnim mjestima njegova cijena prelazi 3,40 KM.

Veći izdatak posebno je vidljiv pri punjenju rezervoara. Za spremnik zapremine 55 litara vozači danas za benzin plaćaju gotovo 40 KM više nego početkom godine, dok je razlika kod dizela približno 50 KM.

Na konačnu cijenu ne utiče samo nabavna vrijednost nafte. U obračun ulaze i transportni troškovi, kurs američkog dolara te porezi i druge dažbine, zbog čega se promjene na globalnom tržištu brzo prelijevaju na domaće tržište.

Dodatno poskupljenje moglo bi uslijediti nakon početka obaveznog markiranja tečnih naftnih goriva. Cjenovnikom objavljenim u Službenom listu BiH predviđeno je da markiranje 1.000 litara goriva, s uračunatim PDV-om, košta 38,82 KM.

Ako distributeri taj trošak uključe u maloprodajnu cijenu, gorivo bi moglo biti skuplje za približno četiri feninga po litru. Zagovornici sistema očekuju da će on ograničiti sivu ekonomiju i prodaju goriva lošijeg kvaliteta, ali bi teret njegove primjene mogli snositi krajnji kupci.

Veći dio dosadašnjeg rasta mogao je biti ublažen da je krajem prošlog mjeseca usvojen predloženi zakon o akcizama. Njime je bilo planirano privremeno smanjenje nameta, što bi benzinu i dizelu za građane i privredu omogućilo pojeftinjenje do 50 feninga po litru.