Rast cijena hrane
Globalne cijene hrane na najvišem nivou od 2023. godine
Globalne cijene hrane na najvišem nivou od 2023. godine
Svjetske cijene prehrambenih proizvoda dosegle su najviši nivo u posljednje tri i po godine, pod pritiskom ljetnih vrućina, sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, te rastućih troškova proizvodnje.
Indeks cijena hrane Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) zabilježio je prošlog mjeseca najveći skok od januara 2023., prvenstveno zbog poskupljenja žitarica, šećera i biljnih ulja.
FAO je istakao da toplotni valovi smanjuju prinose pšenice u ključnim zemljama proizvođačima, dok su cijene šećera porasle zbog zabrinutosti za usjeve u Evropskoj uniji, pogođene toplim i suhim vremenom, te štete od globalnog vremenskog fenomena El Niño.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovogodišnji El Niño, koji nastaje zbog promjena u vjetrovima i temperaturama okeana u tropskom Pacifiku, mogao biti najsnažniji u posljednjih sedam decenija.
Poljoprivrednici širom Evrope već najavljuju da će ekstremne vrućine, suša i požari smanjiti proizvodnju hrane i dodatno podići cijene.
Francusko udruženje proizvođača povrća Légumes de France upozorilo je da su izgubljene hiljade tona proizvoda, uključujući salatu, šargarepu, praziluk, bijeli i crni luk, što predstavlja gubitak od desetina miliona eura.
FAO indeks, koji prati mjesečne promjene globalnih cijena hrane, pokazuje da su žitarice u julu poskupele za 3,4 posto u odnosu na juni, pri čemu je cijena pšenice porasla za 5,8 posto.
Prekidi u izvozu kroz Crno more i oštećenja infrastrukture, nakon pojačanih napada Rusije i Ukrajine, dodatno su podigli cijene.
Kukuruz je na svjetskom tržištu poskupio za 3,6 posto, što FAO pripisuje strahovanjima od vrućina i suše u američkom Kukuruznom pojasu.
Procjenjuje se da je smrtonosni toplotni talas u Evropi, pojačan emisijama ugljika, uništio devet miliona tona pšenice, ječma, kukuruza i ovsa.
Šećer je u julu poskupio za 5,6 posto, zbog zabrinutosti za vrijeme i novih pravila proizvodnje u Brazilu.
Biljna ulja su zabilježila rast od dva posto, što se objašnjava većom potražnjom za biodizelom u Indoneziji i višim cijenama sirove nafte.
Sukob u Iranu također je uticao na rast cijena hrane, jer oko trećine svjetskog vještačkog đubriva prolazi kroz Hormuški tjesnac.
Cijene mesa pale su za 2,8 posto u julu, što je prvi mjesečni pad ove godine, uključujući živinu, svinjetinu i govedinu.
Ipak, visoke ljetne temperature ograničile su rast u uzgoju svinja, što je ublažilo pad cijena, navodi FAO.
Mliječni proizvodi pojeftinili su za 0,7 posto, zbog pada cijene putera od 2,4 posto i mlijeka u prahu, dok je sir poskupio za 1,7 posto.


