Uprkos nastojanjima da se smanji oslanjanje na ruske energente, uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina u Evropsku uniju bilježi rast. U junu je zabilježeno povećanje od oko 15 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok globalna neizvjesnost otežava punjenje skladišta, pa je hrvatsko skladište Okoli popunjeno 51 posto.

Cilj EU-a je zaustaviti uvoz ruskog LNG-a do 2027., no uvoz i dalje raste, a prednjači Francuska, slijede Belgija i Španija.

Iz Evropske komisije objašnjavaju da su na povećanje utjecali različiti faktori, uključujući zabranu kratkoročnih ugovora koja je stupila na snagu u martu te ubrzanje isporuka zbog situacije u Hormuškom tjesnacu.

Kako se navodi, zabrana dugoročnih ugovora počinje se primjenjivati u januaru 2027., što je navelo neke kompanije da pojačaju nabavku prije tog roka, istaknula je glasnogovornica Anna-Kaisa Itkonen. Uprkos tome, Komisija naglašava da se udio ruskih energenata na europskom tržištu smanjuje.

Stručnjaci ukazuju na nedosljednost politike EU-a koja istovremeno uvodi sankcije Rusiji i uvozi ruski LNG, čime se ruski budžet puni s 60 miliona eura dnevno.

Energetski stručnjak Davor Štern kritizirao je licemjerje, ističući da se neke zemlje, poput Mađarske, nisu pridržavale dogovora, dok će one poštenije platiti višu cijenu.

Popunjenost skladišta Okoli je ispodprosječna, što Ivan Brodić objašnjava kalkulacijama s cijenom i geopolitičkim napetostima u Hormuzu i Crvenom moru.

Vlada je naložila da se skladište do 1. oktobra napuni na najmanje 85 posto zakupljenog kapaciteta kako bi se osigurala snabdijevanje u jesen.