U ponedjeljak počinju pregovori između Evropskog parlamenta, vlada članica i Evropske komisije o pravilima za digitalni euro, tri godine nakon prvobitnog prijedloga zakonskog okvira. Cilj je do kraja godine usvojiti konačni zakon kojim bi se Evropskoj centralnoj banci omogućilo formalno odobrenje digitalnog eura 1. januara 2027. godine, odnosno 25 godina nakon uvođenja euro novčanica i kovanica. Prema planovima, digitalna valuta bi mogla biti lansirana 2029. godine, nakon pilot faze koja startuje iduće godine uz učešće 40-ak banaka i platnih kompanija.

Digitalni euro predstavlja elektronsku verziju gotovine koju emituje ECB, čime postaje jedini oblik centralnobankarskog novca direktno dostupan javnosti u digitalnom obliku. ECB je obećala da će gotovinu zadržati u opticaju neograničeno, ali se upotreba fizičkog novca stalno smanjuje, dok istovremeno raste popularnost kriptovaluta – uključujući stabilne kovanice vezane za tradicionalne valute, uglavnom američki dolar. ECB ističe da centralnobankarski novac djeluje kao sidro povjerenja u finansijski sistem, a digitalni euro bi predstavljao direktno potraživanje prema ECB, za razliku od digitalnog novca koji građani trenutno drže, a koji je u suštini potraživanje prema komercijalnoj banci. Pristalice projekta tvrde da bi digitalni euro smanjio zavisnost eurozone od američkih platnih firmi poput Visa, Mastercard i PayPal, čime bi se zaštitila monetarna nezavisnost bloka u sve digitalnijoj ekonomiji. ECB je također upozorila da stabilne kovanice mogu predstavljati rizik za finansijsku stabilnost i monetarnu politiku, jer mogu povući depozite iz banaka i ne održavaju uvijek stabilnu vrijednost.

Građani bi digitalni euro mogli koristiti besplatno, putem posebne aplikacije ili mobilnih bankarskih aplikacija. Za one koji ne mogu koristiti pametne telefone, predviđena je opcija platne kartice. Trgovci bi uglavnom bili obavezni prihvatiti digitalna plaćanja eurima zbog njegovog statusa zakonskog sredstva plaćanja, a naknade koje banke i pružaoci platnih usluga mogu naplatiti trgovcima bile bi zakonski ograničene. Banke, međutim, tvrde da bi trebalo da budu kompenzirane za troškove nadogradnje svojih sistema za obradu digitalnih eurskih plaćanja. ECB radi sa stručnjacima za plaćanja na izgradnji infrastrukture i platnih standarda, koje planira besplatno pružiti bankama, za razliku od firmi poput Visa ili Mastercard.

Zakon će propisati ograničenje količine digitalnih eura koju pojedinac može posjedovati, kao mjeru zaštite od masovnih povlačenja depozita iz banaka. Kao mogući limit spominje se iznos od 3.000 eura po osobi, a korisnici bi mogli obnavljati svoje posjede nakon što potroše dio tog iznosa, što izaziva zabrinutost banaka zbog postepenog odliva depozita iz tradicionalnog bankarskog sistema. Kako bi se odgovorilo na te brige, digitalni euro neće nositi kamatu.

ECB tvrdi da neće moći vidjeti detalje plaćanja korisnika. Kada se plaćanja obavljaju putem bankarskih aplikacija, komercijalne banke bi mogle vidjeti transakcione podatke na sličan način kao danas za druga digitalna plaćanja. Digitalni euro će imati i offline režim, koji omogućava plaćanja bez internet veze, pri čemu detalji transakcija neće biti evidentirani, već samo promjene na stanjima računa.