Grad Bihać se ističe kao primjer dobre prakse u Federaciji Bosne i Hercegovine po pitanju selekcije otpada, prateći evropske standarde i postavljajući visoku mjeru drugim lokalnim zajednicama. Uz podršku kantonalnog ministarstva, provodi se projektat podizanja svijesti javnosti o upravljanju otpadom.

Lider u selekciji otpada

Bihać trenutno izdvaja između četiri i pet posto otpada za reciklažu, što ga čini vodećim gradom u Federaciji BiH po količini selektiranog materijala. Sav prikupljeni otpad se dalje obrađuje u reciklažnom dvorištu, a cilj je dalje povećati ove brojke.

Direktor Javnog komunalnog preduzeća Komrad Bihać, Edin Moranjkić, pojasnio je da selektovani otpad ne završava na istoj hrpi. “Taj selektovani otpad se vozi u reciklažno dvorište, gdje se dalje obrađuje i selektuje. Teza da sve ide na istu hrpu, odnosno u isto smeće, ne stoji”, kazao je Moranjkić.

Profesorica Vildana Alibabić s Biotehničkog fakulteta istakla je: “Činjenica da, uprkos lošoj ekonomskoj situaciji u ovoj državi, imamo grad koji u Federaciji Bosne i Hercegovine izdvaja najviše selektiranog otpada od ostalih gradova u sistemu EKOPAK-a čini me ponosnom”.

Znanje postoji, praksa izostaje

Anketa sprovedena u okviru projekta pokazala je da građani Bihaća posjeduju solidno znanje o pravilnom odlaganju otpada. Međutim, glavni izazov ostaje dosljedna primjena tih navika u svakodnevnom životu.

Pomoćnica gradonačelnika Vildana Zulić najavila je kontinuitet aktivnosti: “Definitivno ćemo nastojati iznaći način da nastavimo ove aktivnosti i nakon okončanja projekta”.

Stručnjakinja za zaštitu okoliša Belma Mujezinović ukazala je na ključni problem: “Grad Bihać je na zavidnom nivou kada je riječ o znanju upravljanja otpadom, međutim problem se javlja u provođenju aktivnosti”.

Projektat i finansiranje

Projektat se finansira iz ekoloških naknada Ministarstva za građenje Unsko-sanskog kantona u iznosu od 100.000 konvertibilnih maraka, a realizuje se u dvije faze.

Stručni savjetnik Dženan Mehmedović pojasnio je: “Prva faza bila je nabavka i postavljanje podzemnih kontejnera, a druga faza odnosi se na realizaciju aktivnosti podizanja svijesti kod građana”.

Bihać pokazuje da je moguće pratiti evropske standarde i uz ograničene resurse, a sadašnji izazov je učiniti ove korake trajnim pravilom, a ne privremenim izuzetkom.