Centralna bajramska svečanost pod okriljem Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji, gdje je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović održao bajramsku hutbu. U svom obraćanju istakao je da su mir, zajedništvo, uvažavanje komšija i spremnost na odricanje za dobrobit drugih ključne vrijednosti vjere i društva.

Kavazović je u hutbi naglasio kako muslimani vijekovima na isti način i s istim žarom potvrđuju svoj put, dodajući da su spoznali da u svakoj tami postoji svjetlost koju daruje Uzvišeni te da nijedno iskušenje nije veće od Božije milosti. „Zaista je svakom od nas dovoljan samo Allah, naš hranitelj i gospodar“, poručio je.

Govoreći o životu u Bosni i Hercegovini, rekao je da ljudi danas žive u miru sa svojim komšijama i prijateljima, rade, odgajaju djecu, brinu o roditeljima i pomažu slabijima, bolesnima i siromašnima. Podsjetio je na zahvalnost dobrim ljudima koji su pomagali da bol i tuga budu manji, dodajući da je sada obaveza razumjeti patnju drugih i pomoći koliko je moguće.

U danima Bajrama, kako je kazao, vjernici upućuju dove Allahu za mir u svijetu, među narodima i vojskama. „Biti zahvalan Stvoritelju na blagodatima života temelj je naše vjere, a čuvati život i štititi ga obaveza je za koju ćemo biti pitani“, istakao je reisu-l-ulema.

Podsjetio je i da poslanik Muhammed poziva na jednakost i bratstvo, na čuvanje svetosti života, imovine i časti svakog čovjeka, kao i na poštivanje i nepovredivost tuđih prava. Kavazović je naglasio da se u tim univerzalnim porukama može pronaći svaki stanovnik BiH, pozivajući ljude da život uređuju u duhu zajedništva, poštovanja i međusobnog povjerenja. „Ostavimo iza sebe podjele, podvale i prevare jer to nije život dostojan čovjeka“, poručio je.

Govoreći o simbolici Kurban-bajrama, rekao je da ovaj veliki praznik nosi poruku da se nešto mora žrtvovati da bi se nešto drugo dobilo, podsjećajući na primjer oca i sina Ibrahima i Ismaila. „Žrtvujemo sebičnost i oholost da bismo zadobili ljubav, pažnju i povjerenje“, kazao je Kavazović.

Dodao je da kurban ljude čini bližim Bogu, roditeljima i djeci, rodbini, prijateljima i komšijama te da spremnost na žrtvu za drugoga u život unosi sigurnost, mir i spokoj. „Danas, na dan Kurban-bajrama, dok vam se kao reisul-ulema posljednji put obraćam s ovog časnog mjesta, još jednom ću apelirati da čuvamo i pazimo na naš bosanski komšiluk. Položimo i čuvajmo u njegovim temeljima ono najvažnije: čast svog susjeda, potrebu pokajanja za učinjenu pogrešku i potrebu oprosta za nanesenu bol. Komšiluk je oduvijek bio naša najvažnija socijalna ustanova, koja nas je držala skupa i na koju smo se mogli osloniti i u poteškoći i u radosti“, poručio je.

Dodao je: „Budimo radost jedni drugima. Popravljajmo naše odnose i vodimo računa o našim obavezama. Put vjere je najsigurniji put. Neka nas njena snaga drži u okrilju Božije milosti, porodične sreće i bratske ljubavi.“ Posebno je apelovao na očuvanje bosanskog komšiluka, ističući da u njegovim temeljima treba čuvati čast susjeda, potrebu pokajanja za učinjenu pogrešku i potrebu oprosta za nanesenu bol.

Na kraju hutbe, Kavazović je svim muslimanima u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i dijaspori čestitao Kurban-bajram, uz molbu da Uzvišeni Allah primi hadž i dove hadžija, kao i kurbane vjernika. Poželio je da bajramske dane provedu u miru sa svojim porodicama, komšijama, braćom i sestrama, te uputio molitvu da u svijetu zavlada mir, utihne oružje i prestanu stradanja i patnja nevinih ljudi.

Važnost Kurban-bajrama ili Hadži-bajrama određuju ibadet žrtvovanja kurbana i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima i komšijama, kao i ibadet hadža, kada nekoliko miliona muslimana u određenim danima boravi u Mekki. Među njima je ove godine i više od 2.200 državljana BiH. Kurban-bajram traje četiri dana.