Bavarski gradić Vilseck, dom američkih snaga još od kraja Drugog svjetskog rata, mogao bi ozbiljno osjetiti posljedice najave predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju najmanje 5.000 vojnika iz Njemačke. Iako još nije službeno potvrđeno o kojim se jedinicama radi, pretpostavlja se da bi 2. konjička pukovnija Stryker, jedina stalna borbena brigada američke vojske u Njemačkoj smještena u vojarni Rose u Vilsecku, mogla biti među prvima koje će napustiti zemlju.

Novoizabrani gradonačelnik Thorsten Graedler ističe da bi takva odluka imala teške posljedice po grad i širu okolicu, opisujući ih kao dramatične. Lokalna ekonomija, kako naglašava, decenijama se oslanja na vojnu bazu i na hiljade radnih mjesta koja su povezana sa američkom vojskom – od ugostiteljskih objekata i restorana do automehaničarskih servisa i supermarketa.

Najava dolazi u vrijeme pojačanih pritisaka Washingtona na evropske zemlje da povećaju izdvajanja za odbranu, uz argument da su se godinama oslanjale na američku zaštitu zanemarujući vlastite vojske. O mogućem povlačenju 2. konjičke pukovnije raspravljalo se i tokom prvog Trumpovog mandata, ali su planove tada zaustavio bivši predsjednik Joe Biden.

Graedler napominje da konačna odluka još nije donesena i da nema službene potvrde da će Strykeri zaista otići, zbog čega i dalje zadržava nadu.

Njemačka vlada, koja je posljednjih godina povećala ulaganja u odbranu nakon dugog perioda smanjenih izdataka, poručila je da najava povlačenja nije iznenađujuća. Osim ekonomskih udara, stanovnici Vilsecka strahuju od velikih promjena u svakodnevnom životu grada u kojem decenijama zajedno žive Nijemci i američke porodice.

U gradu s oko 6.500 stanovnika, američko vojno osoblje i članovi njihovih porodica brojniji su od domaćeg stanovništva. Tokom Hladnog rata u Njemačkoj je bilo stacionirano oko 250.000 američkih vojnika i desetine hiljada civila, a veliki broj baza nalazio se na jugozapadu zemlje. Do pada Berlinskog zida 1989. godine čak 60 posto svih američkih vojnih baza izvan SAD-a bilo je smješteno u Njemačkoj, a mnoge su funkcionisale kao „male Amerike” s vlastitim smještajem, trgovinama i sadržajima, ostavivši dubok trag na lokalne sredine.

„Nikada nisam doživio Vilseck bez zajedničkog života s Amerikancima”, izjavio je Graedler.

Prema podacima, danas je u Njemačkoj raspoređeno oko 35.000 američkih vojnika, što predstavlja najveći američki vojni kontingent u Evropi. Vojnici i njihove porodice i dalje su sastavni dio svakodnevice u Vilsecku – posjećuju restorane, kupuju u lokalnim radnjama i učestvuju u sportskim i automobilskim klubovima. Narednik Robert Moore, koji od 2022. živi u Njemačkoj, kaže da se osjeća dobrodošlo.

„U Njemačkoj je zaista sjajno. Ljudi su prijateljski nastrojeni i puni poštovanja, a sigurnost je na visokom nivou”, rekao je Moore.

Mnogi mještani Vilsecka smatraju da bi odlazak Amerikanaca značio i emocionalni gubitak.

„Kada su Strykeri stigli, bojali smo se da će to biti hrpa grubijana, ali pokazali su se kao zaista dobri ljudi”, rekao je 66-godišnji Albin Merkl, penzioner koji iznajmljuje stanove američkim vojnicima. Dodao je da su Amerikanci godinama bili ključni za lokalnu ekonomiju i društveni život grada.

Judith Georgiadis, stanovnica Vilsecka koja je 17 godina radila u administraciji vojne baze, prisjeća se da je grad nekada imao mnogo življi noćni život. „Osamdesetih je život ovdje bio briljantan. Noćni život bio je živahan, s puno barova i pubova”, kazala je. Dodaje da su posljednje vijesti izazvale zabrinutost među ljudima koji rade za američku vojsku, te vlada velika neizvjesnost. Smatra da je lokalna vlast ranije trebala raditi na smanjenju ekonomske zavisnosti od američkih baza, ističući da mladi imaju samo dvije opcije – raditi za Amerikance ili otići.

Zabrinutost je prisutna i među lokalnim preduzetnicima čije poslovanje gotovo u potpunosti zavisi od američkih vojnika i njihovih porodica. „Mnogi od nas ovdje izgradili su svoja preduzeća na stopostotnoj ovisnosti o američkim klijentima”, rekao je Robert Grassick, vlasnik kompanije koja prodaje automobile američkom vojnom osoblju.