Predsjednik SAD-a Donald Trump znatno brže troši strateške naftne rezerve nego što je to činio Joe Biden, a rat s Iranom dodatno je ubrzao ovaj trend. Tokom svoje predizborne kampanje 2022. godine, Trump je oštro kritikovao Bidena zbog prekomjernog crpljenja nafte iz Strateških naftnih rezervi (SPR) pred izbore za Kongres, optužujući ga da iscrpljuje zalihe radi kratkoročnih političkih ciljeva.

Sada je, međutim, obim oslobađanja nafte pod Trumpom nadmašio sve rekorde, a količina sirove nafte u SPR-u približava se najnižim nivoima od ranih osamdesetih godina prošlog vijeka, kada su SAD imale znatno manju ekonomiju i potrošnju energije. Podaci federalne uprave za energetske informacije pokazuju da je od početka sukoba s Iranom nivo rezervi opao za oko 50 miliona barela, odnosno 12 posto, na 365 miliona barela – najniže od aprila 2024. godine.

Sistem podzemnih slanih pećina u Texasu i Louisiani, koji predstavlja najveće svjetske strateške rezerve sirove nafte, već decenijama služi za ublažavanje kriza poput ratova i uragana. Biden je, na primjer, intenzivno koristio SPR nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada su cijene goriva prvi put premašile pet dolara po galonu. Tada je količina nafte u rezervama pala sa 638 miliona barela u januaru 2021. na 347 miliona barela u julu 2023, što je bio četrdesetogodišnji minimum.

Efektivno zatvaranje Hormuškog moreuza krajem februara, koje je blokiralo više od 1,2 milijarde barela sirove nafte, dovelo je do dodatnog pritiska na američke rezerve. Samo prošle sedmice SPR je oslobodio 9,1 milion barela, što je tek nešto manje od istorijskog maksimuma postavljenog sedmicu ranije. Prema analitičarima kompanije Kpler, oko polovine sirove nafte oslobođene u aprilu i maju završilo je u izvozu, jer su azijske i evropske zemlje, posebno pogođene blokadom, okrenute američkoj nafti.

I komercijalne zalihe nafte u SAD-u brzo se smanjuju. U Cushingu u Oklahomi, gdje se određuju cijene američke WTI nafte, zalihe su pale sa 33 miliona barela prije sedam sedmica na oko 24,5 miliona, što se opasno približava operativno niskim nivoima od 20 miliona barela. Smith iz Kplera upozorava da se rezervoari ne mogu isprazniti do nule zbog taloga na dnu, te da je minimalni nivo neophodan za funkcionisanje sistema.

Tržište zasad relativno mirno reaguje, jer investitori vjeruju u skori dogovor SAD-a i Irana. Međutim, Helima Croft iz RBC Capital Marketsa ističe da bi čak i u slučaju postizanja sporazuma bilo potrebno šest sedmica za normalizaciju saobraćaja kroz moreuz, što bi dodatno povećalo pritisak na zalihe tokom vrhunca ljetne potražnje. Evropa bi se, kako kaže, mogla suočiti s racionalizacijom potrošnje.

Naglo povećanje izvoza i smanjenje strateških i komercijalnih rezervi moglo bi natjerati vlasti SAD-a da razmotre ograničavanje ili zabranu izvoza, iako Bijela kuća poručuje da takva mjera trenutno nije opcija. Analitičari smatraju da će tržišne okolnosti same zaustaviti izvoz – smanjenje zaliha suziće razliku između cijena WTI i Brent nafte, čime će američka nafta postati manje privlačna stranim kupcima. No, pitanje je gdje će druge zemlje nabavljati sirovu naftu kada SAD prestanu izvoziti.