Srčani bolesnici i ekstremne vrućine: Ključna je hidratacija
Foto: Pexels

Srčani bolesnici i ekstremne vrućine: Ključna je hidratacija

prije 12 h
Podijeli vijest

Za ljude koji žive sa srčanim oboljenjima ili faktorima rizika poput visokog krvnog pritiska, ekstremne vrućine mogu biti posebno opasne, a klimatske promjene ih čine sve češćim. Na visokim temperaturama, ljudsko tijelo naporno radi na regulaciji temperature, a glavni mehanizam je znojenje, što podrazumijeva cirkulaciju veće količine krvi na površini kože.

“Ovo dodatno opterećuje vaše srce. Mora jače da pumpa da bi se rešilo te toplote”, objasnila je Keli van Hojgten, medicinska sestra i menadžerka programa za srce u organizaciji “Srce i moždani udar”. “To može da dovede do dehidracije, posebno kod prekomernog znojenja. I može da se manifestuje simptomima kao što su grčevi, iscrpljenost i toplotni udar.”


Prioritet: Održavanje hladnoće i hidratacije

Kako biste spriječili bolesti povezane s vrućinom, preduzmite sljedeće korake:

  • Budite spremni: Redovno provjeravajte lokalnu prognozu kako biste mogli unaprijed planirati.
  • Održavajte dom hladnim: Zatvarajte prozore i roletne tokom vrućih dana; ako nemate klima-uređaj, otvorite vrata uveče radi protoka zraka.
  • Ostanite hidrirani: Pijte vodu tokom cijelog dana, idealno čašu vode na svaki sat. Izbjegavajte zaslađena pića i sokove. Voće s visokim sadržajem vode (lubenica, breskve, jagode) također pomaže.
  • Izbjegavajte špic: Izbjegavajte izlaganje suncu između 11 i 15 časova. Potražite hlad ili ostanite u zatvorenom prostoru s ventilatorom ili klima-uređajem. Ako nemate pristup klima-uređaju, razmislite o posjeti javnoj biblioteci, tržnom centru ili drugom rashlađenom mjestu.
  • Planirajte fizičku aktivnost: Vježbajte, uključujući baštovanstvo i šetnje, u jutarnjim ili večernjim satima.
  • Obucite se prikladno: Svijetla i široka odjeća pomaže u održavanju udobnosti.
  • Zaštitite se od sunca: Nosite šešir i naočale za sunce (sa UVA i UVB zaštitom) kada ste vani. Zaštitite ruke laganim dugim rukavima i često nanosite kremu za sunčanje na izloženu kožu.
  • Rashladite se: Koristite vlažnu krpu ili sprej za hlađenje kože, ili pokušajte s mlakim tušem. Izbjegavajte hladne tuševe, koji mogu suziti krvne sudove i usporiti gubitak toplote.
  • Pratite svoje zdravlje: Budite svjesni simptoma povezanih s vrućinom, poput vrtoglavice i glavobolje. Pravite česte pauze i ostanite hidrirani.

Znaci opasnosti i toplotni udar

Ekstremne vrućine mogu brzo dovesti do dehidracije, posebno tokom fizičke aktivnosti. Znaci dehidracije uključuju: jak osjećaj žeđi, smanjeno mokrenje, tamnožuti urin, umor, vrtoglavicu ili konfuziju. Odmorite se i pijte vodu da nadoknadite tečnost.

Toplotna iscrpljenost i toplotni udar su ozbiljnija stanja. Toplotna iscrpljenost nije povezana sa sunčanicom, već je “uglavnom rezultat gubitka vode usled prekomernog znojenja”, pojasnila je Van Hojgten. Simptomi uključuju: obilno znojenje, slabost, vrtoglavicu, mučninu, glavobolju, ubrzano disanje i otkucaje srca, ekstremnu žeđ (suha usta ili ljepljiva pljuvačka) te smanjeno mokrenje (urin može biti tamno žut). U slučaju toplotne iscrpljenosti, sklonite se s vrućine i brzo se ohladite te rehidrirajte.

Toplotni udar je vrlo ozbiljno stanje i zahtijeva stručnu pomoć.

“To znači da je regulacija telesne temperature otkazala”, istakla je van Hojgten. Odmah pozovite lokalni broj za hitne slučajeve ako vi ili neko s vama doživite ove simptome na ekstremnoj vrućini:

  • koža je vruća i suha, nije znojna i može biti crvena
  • konfuzija i uznemirenost ili umor
  • vrtoglavica ili nesvjestica
  • ubrzan rad srca
  • mučnina, povraćanje, dijareja
  • glavobolja

Premjestite osobu na hladno mjesto dok čekate pomoć. Natopite kožu hladnom vodom i koristite lepezu da smanjite toplotu. Kese s ledom mogu pomoći; postavite ih na prepone ili pazuhe.


Utjecaj vrućina na lijekove za srce i krvni pritisak

Farmaceut Rijad Vilijams upozorava da vrućine mogu utjecati na način djelovanja nekih lijekova. Evo njegovih savjeta o četiri vrste lijekova koje se često propisuju osobama sa srčanim oboljenjima ili visokim krvnim pritiskom:

  • Diuretici: Izbacuju višak tečnosti. Pratite znake dehidracije i održavajte adekvatan unos tečnosti tokom dana.
  • ACE inhibitori: Mogu smanjiti osjećaj žeđi i povećati rizik od niskog krvnog pritiska. Ostanite hidrirani i ustajte polako iz sjedećeg ili ležećeg položaja kako biste izbjegli vrtoglavicu ili nesvjesticu.
  • Blokatori kalcijevih kanala: Opuštaju arterije i mogu izazvati nizak krvni pritisak na ekstremnim vrućinama. Ključno je ostati hidriran i redovno koristiti aparat za mjerenje krvnog pritiska kako bi se osiguralo da pritisak ne padne prenisko.
  • Beta blokatori: Mogu smanjiti otkucaje srca i ograničiti sposobnost tijela da se ohladi. Izbjegavajte visoke temperature i budite oprezni zbog znakova pregrijavanja.