DaRihanna Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH i HNS-a za članicu Predsjedništva BiH, izjavila je da bi među njenim prvim potezima nakon mogućeg izbora bilo ponovno uspostavljanje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru.

Ona je dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a o svojim političkim planovima govorila je kao gost u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne.

Kada je riječ o potezima koje bi povukla u slučaju izbora, najavila je i izmjene u diplomatsko-konzularnoj mreži.

“Kada dođem na mjesto hrvatske članice Predsjedništva, jedna od prvih aktivnosti je vratiti ravnotežu u diplomatsko-konzularnu mrežu”, rekla je Filipović.

Na upit da li to znači imenovanje novih i smjenu prethodno imenovanih ambasadora iz “hrvatske kvote”, odgovorila je potvrdno.

Također je najavila ponovno otvaranje Ureda u Mostaru, uz objašnjenje da “tu i pripada”.

Posjeta SAD-u i budućnost OHR-a

Filipović se osvrnula i na nedavni boravak u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je zajedno s ministrom pravde BiH Davorom Bunozom razgovarala u State Departmentu i Bijeloj kući s dužnosnicima zaduženim za jugoistočnu Evropu.

Kako je navela, cilj tih razgovora bio je američkoj administraciji predstaviti problem koji opisuje kao preglasavanje Hrvata u BiH.

Razgovaralo se i o djelovanju Ureda visokog predstavnika (OHR), te o potrebi da domaći političari preuzmu veću odgovornost za upravljanje Bosnom i Hercegovinom.

“Susreti u Sjedinjenim Američkim Državama bili su susreti u kojima gradite odnose i bili su jako dobri i zadovoljavajući. Kad zvaničnicima u SAD-u postavite pitanje je li demokratski da jedan narod bira drugome predstavnike, ako je odgovor da nije, onda smo se razumjeli”, kazala je Filipović.

Dodala je da je nužno više domaćeg dogovora i odgovornosti, nakon čega bi, prema njenom mišljenju, domaća politika trebala pokazati da OHR u BiH više nije potreban.

Izborni zakon i političko predstavljanje

Govoreći o novom izbornom ciklusu i uvođenju novih izbornih tehnologija, Filipović je kazala da podržava transparentnost izbornog procesa.

Istovremeno, smatra problematičnim situaciju u kojoj se propitivanje rada Centralne izborne komisije BiH odmah tumači kao protivljenje novim tehnologijama.

Kao jedan od ključnih problema izdvojila je mogućnost da birači iz jednog naroda biraju političke predstavnike drugog naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

“Ono što govorimo otkad imamo nelegitimne predstavnike jeste da se događa da jedan brojniji narod može drugom, manje brojnom narodu izabrati predstavnike. Kroz izmjenu Izbornog zakona želimo eliminirati te mogućnosti kako bi hrvatski narod bio potpuno ravnopravan”, rekla je Filipović.

Dodala je da bi rasprave o preustroju Federacije BiH, novim ili teritorijalnim izbornim jedinicama trebale biti otvorene za sve političke aktere.

“Ad hoc izborne jedinice bi riješile ove probleme”, kazala je.

Prema njenim riječima, takav pristup nije u suprotnosti s presudama Evropskog suda za ljudska prava te bi se, uz uvažavanje specifične strukture BiH, pitanje političkog predstavljanja Hrvata moglo riješiti izmjenama Izbornog zakona BiH.

Državna imovina i pitanje centralizacije

Filipović je govorila i o državnoj imovini, upozoravajući na moguće posljedice nerješavanja tog pitanja za razvojne projekte.

Kao primjere je navela Južnu plinsku interkonekciju i Koridor Vc.

Posebno je upozorila na mogućnost da se pitanje državne imovine koristi, kako je navela, kao sredstvo političke centralizacije Bosne i Hercegovine.

“Državna imovina sigurno je jedno od pitanja koje je postalo aktuelno, no posebno je problematično što se to pokušava staviti u korist političkim procesima centralizacije. Svaki model koji podrazumijeva da se iz jednog centra odlučuje o svakom razvojnom projektu smanjio bi mogućnost općinama i gradovima da sami odlučuju o vlastitom razvoju”, kazala je Filipović.

Dodala je da je protiv takvog oblika centralizacije.

“Državna imovina treba biti resurs razvoja cijele BiH, a nikako ne smije postati alat za centralizaciju”, poručila je.

Filipović o pomoći Hrvatske BiH

Govoreći o saradnji s Trojkom u vlasti, Filipović je ocijenila da je bilo pomaka na evropskom putu i u infrastrukturnim projektima, sve dok, kako je navela, nisu počeli dnevno-politički obračuni.

Osvrnula se i na pomoć Republike Hrvatske Bosni i Hercegovini, navodeći da je Vlada Hrvatske tokom posljednjih deset godina projektima u BiH pomogla sa više od 500 miliona.

“Republika Hrvatska nije problem Bosne i Hercegovine, ona je možda i naša najveća prilika. Teško mi je uopće odgovoriti na sve te projekte u posljednjih deset godina u kojima je Vlada RH iskazala pomoć s više od 500 miliona”, kazala je.

Kao primjere je navela projekte i pomoć u Ravnom, Čapljini, Kiseljaku i Žepču, kao i Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar te subvencioniranje vrtića.

Odgovor Slavenu Kovačeviću

Na kraju razgovora Filipović se osvrnula na prozivke Slavena Kovačevića, koji ju je pozvao da se izjasni o tome smatra li Slobodana Praljka herojem ili zločincem.

Filipović je poručila da Kovačeviću nije dužna odgovarati jer se, kako je navela, ne obraćaju istom biračkom tijelu.

“Ja nisam dužna odgovarati Slavenu Kovačeviću jer se uopće ne obraćamo istom biračkom tijelu. Ja se obraćam hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini”, rekla je.

Dodala je da s Kovačevićem ne želi raspravljati o presudama Haškog tribunala, već eventualno o presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

“Ne mislim raspravljati s njim o bilo kakvim presudama Haškog suda, s njim mogu jedino raspravljati o presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je u svojoj posljednjoj presudi čak utvrdio da je Slaven Kovačević pokušao obmanuti taj sud”, kazala je Filipović.