Istraživanje lista „Gardijan“ pokazalo je da su pripadnici Svjetske centralne kuhinje (WCK), koji su poginuli u izraelskom napadu u Gazi, mogli biti označeni kao mete na osnovu kontroverzne vojne procedure koja omogućava proglašavanje krivice na osnovu povezanosti s drugim osobama.

Incident se dogodio u aprilu 2024. godine, kada su izraelski dronovi gađali tri jasno obilježena vozila WCK-a odmah nakon što su učestvovali u pratnji humanitarnog konvoja.

Tom prilikom život su izgubila tri britanska humanitarca te državljani Australije, Poljske, Palestine i osoba s dvojnim državljanstvom SAD-a i Kanade.

Zvanična izraelska istraga tvrdi da je napad bio rezultat grešaka nekoliko oficira, a vojni tužilac odlučio je da ne pokrene krivični postupak.

U toj verziji, žrtvama se zamjera angažovanje naoružanih čuvara i navodno skretanje s dogovorene rute, dok „Gardijan“, pozivajući se na izvore iz vojske, tvrdi da je zanemarena šira praksa određivanja meta.

Ta praksa, poznata kao „hafala“, odnosno „inkriminacija“, bila je ključna za označavanje humanitaraca kao meta.

Rezervni pukovnik Noči Mendel, koji je naredio napad, smatrao je da su radnici WCK-a postali mete nakon kratkog susreta s naoružanim ljudima za koje se pretpostavljalo da su povezani s Hamasom, iako se kasnije ispostavilo da ta sumnja nije bila opravdana.

Prema njegovim riječima, humanitarci su se „miješali“ s osumnjičenima, što je tumačeno vrlo široko – od boravka u blizini do bilo kakvog kontakta.

Na pitanje je li prisustvo naoružanih ljudi cijeli konvoj učinilo metom, Mendel je odgovorio potvrdno, uz objašnjenje da „nisu bili nevini jer su bili povezani s Hamasom“.

Oficiri su svjedočili da pravila angažovanja u Gazi ostavljaju komandantima veliku slobodu u procjeni ko se može smatrati teroristom, a pravila se često prenose usmeno.

Brigadni general Oren Solomon priznao je grešku u procjeni da je naoružani muškarac ušao u vozilo, ali je dodao da je procedura nakon toga dovela do lančanih napada.

Jedan visoki oficir, međutim, smatra da nije bilo opravdanja da se cijela grupa proglasi metom zbog jedne osobe.

Konvoj se u trenutku napada nije nalazio blizu izraelskih snaga, a napadi su, prema oficirima, bili dio šire operacije sprečavanja Hamasa da kontroliše distribuciju pomoći.

Izraelske odbrambene snage nisu komentarisale navode „Gardijana“.

Svjetska centralna kuhinja ocijenila je odluku Izraela da ne pokrene postupak kao „duboko uvredljivu“ i „nedosljednu s istinom“, ističući da su radnici bili nenaoružani i da su vozila bila jasno označena.

Organizacija je naglasila da je IDF unaprijed znao za njihovo kretanje i aktivnosti.

Velika Britanija, Australija i Kanada osudile su ovu odluku, nazvavši je sramotnom.

Ovaj slučaj, kako navodi „Gardijan“, otvara šire pitanje načina na koji se u Gazi biraju mete, uključujući i one koji su povezani s administracijom Hamasa, što dovodi u pitanje zaštitu civila i humanitarnih radnika.