Vagusni nerv igra ključnu ulogu u povezivanju mozga sa organima poput srca i probavnog sistema, a postoje jednostavne vježbe koje mogu pomoći bez ikakve opreme.

Jedna od tehnika je sporo disanje iz dijafragme: udahnite dok brojite do četiri, zadržite dah četiri sekunde, pa izdahnite brojeći do osam. Ponovite tri do pet puta i osjetit ćete smirenje.

Hladna voda na licu može aktivirati refleks ronjenja, što utiče na rad srca i disanje. Umjesto potapanja, dovoljno je poprskati lice ili staviti hladnu krpu.

Pjevušenje ili pjevanje nekoliko minuta, uz kontrolisano disanje, također doprinosi opuštanju i usporavanju disanja.

Grgljanje vodom 30 sekundi angažuje mišiće grla i pomaže kontroli disanja, dok sporo istezanje uz mirno disanje može biti kratka pauza od stresa.

Položaj s nogama uz zid, ležeći na leđima, prijatan je način za odmor nakon napornog dana.

Kvadratno disanje podrazumijeva udah, zadržavanje, izdah i ponovno zadržavanje daha po četiri sekunde, a preporučuje se dva do tri minuta za fokusiranje na disanje.

Smijeh nekoliko minuta mijenja obrazac disanja i poboljšava raspoloženje, dok fiziološki uzdah uključuje dubok udah kroz nos, dodatni kratki udah i dug izdah na usta.

Istraživanje na Stanfordu pokazalo je da pet minuta svakodnevne prakse fiziološkog uzdaha smanjuje anksioznost i usporava disanje, a tehnika s naglašenim dugim izdahom bila je najefikasnija.

Za trajne efekte, bolje je redovno prakticirati jednu ili dvije tehnike koje vam odgovaraju, nego ih koristiti samo u stresnim trenucima.

Ipak, ove vježbe ne zamjenjuju medicinsku pomoć, a kod intenzivnih vagalnih stimulacija, poput masaže karotidnog sinusa, potreban je oprez i savjet stručnjaka.