Prema podacima organizacije Abdorrahman Boroumand iz Washingtona, Iran je u prvih sedam mjeseci ove godine izvršio najmanje 901 smrtnu kaznu, uključujući 28 u augustu. Ovi brojevi ukazuju na zabrinjavajući porast primjene smrtne kazne.

Izvještaj posebno ističe povećanje broja pogubljenja u slučajevima koji se odnose na nacionalnu sigurnost, droge i etničke manjine. U periodu od januara do jula, najmanje 56 osoba je pogubljeno zbog političkih optužbi ili ugrožavanja sigurnosti države.

Među njima, 29 je bilo povezano s protestima, 13 je optuženo za špijunažu, a 14 za druge sigurnosne prekršaje. Također, 268 osoba je pogubljeno zbog krivičnih djela vezanih za drogu.

Etničke manjine su nesrazmjerno pogođene, s najmanje 98 pogubljenih pripadnika manjina, uključujući 40 Beludža, 29 Kurda, 21 Afganistanca, šest Arapa, jednog Turčina i jednog Turkmena. Zabilježena su i pogubljenja 16 žena i dvije osobe koje su bile maloljetne u vrijeme zločina, a pet kazni je izvršeno javno.

Najviše smrtnih kazni provedeno je u pokrajinama Razavi Horasan (95), Isfahan (71) i Alborz (57). Ovi podaci dodatno zabrinjavaju međunarodnu zajednicu.

Generalni sekretar UN-a António Guterres je u izvještaju Općoj skupštini naveo da je u Iranu 2024. godine pogubljeno najmanje 975 ljudi, što je porast od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu i najveći broj od 2015. Trend se nastavio i u prvoj polovini 2025. godine, sa 612 pogubljenja od januara do juna, što je 119 posto više nego u istom periodu 2024.

UN je više puta upozoravao na iransku praksu izricanja smrtnih kazni, posebno u slučajevima droge, sigurnosnih optužbi i etničkih manjina, te je izrazio sumnju u pravičnost sudskih procesa i upozorio na korištenje priznanja dobijenih pod mučenjem.