Neidentificirane pojave
Tajanstveni objekti na nebu: EU prati, ali šuti
Tajanstveni objekti na nebu: EU prati, ali šuti
Evropska komisija već od 2023. godine diskretno prati neidentifikovane anomalne pojave (UAP), što potvrđuje dokument njenog odjela za odbranu koji je dospio u ruke Euronews-a. U dokumentu se ističe da se ove pojave, zahvaljujući napretku tehnologije, sve bolje uočavaju i prepoznaju, ali se naglašava potreba za dodatnim unapređenjem.
Dokument se fokusira na posmatranja neba iznad Malezije i ukazuje na aktivnije praćenje ove teme od strane Komisije nego što se to javno prikazivalo. UAP je termin koji je zamijenio stariji naziv NLO, odnosno neidentifikovani leteći objekat.
Ova tema je dobila na značaju nakon što je New York Times 2017. godine objavio da Pentagon posjeduje snimke neidentifikovanih pojava sa vojnih letova. Američko Ministarstvo odbrane je 2020. godine zvanično usvojilo termin UAP.
Euronews je razgovarao sa ocem i sinom, amaterskim astronomima iz Malezije, koji su se u oktobru 2022. obratili Evropskoj komisiji. Oni su poslali 37 snimaka neba i svemira, uključujući pojave koje smatraju UAP-ovima, te su predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen pitali o njihovom porijeklu.
Astronomi su upozorili da se neidentifikovani objekti pojavljuju u blizini aviona i važnih lokacija, uključujući vojne i nuklearne objekte. Također su tvrdili da su zabilježili neobične signale na lokalnim Wi-Fi frekvencijama.
Komisija im je odgovorila da nema nadležnost za istraživanje događaja iznad Malezije, ali je najavila da će predložiti državama članicama povećanje sposobnosti otkrivanja objekata u svemirskom prostoru oko Zemlje.
U odgovoru Komisije se navodi da će to djelimično pomoći u boljoj identifikaciji UAP-ova koje su vidjeli, kao i brojnih komada svemirskog otpada.
Malezijski astronomi su se bezuspješno obraćali i NASA-i te kanadskim i malezijskim institucijama. Podršku im je pružio bivši kanadski zastupnik Larry Maguire, koji je istakao da nebo nije klasificirano i da više informacija dovodi do veće svijesti javnosti o ovom pitanju.
Američki Kongres je u julu 2023. godine održao veliko saslušanje o UAP-ovima, s fokusom na nacionalnu sigurnost i tvrdnje o tajnim državnim programima. Promjena naziva iz NLO u UAP trebala je, između ostalog, smanjiti stigmu koja decenijama prati ovu temu.
U Evropskoj uniji se o UAP-ovima javno raspravlja znatno manje. Francuska je jedina članica koja ima državni centar specijalizovan za njihovo istraživanje, GEIPAN, koji je od 1977. godine analizirao više od 3300 slučajeva. Od toga je 106 ostalo neobjašnjeno, dok za 1014 slučajeva nije bilo dovoljno podataka.
Francuski parlament je u junu raspravljao o UAP-ovima, a zastupnik Arnaud Saint-Martin je rekao da je cilj udaljiti raspravu od senzacionalizma i pristupiti temi ozbiljno i racionalno.
Jedan od glavnih razloga za povećanu pažnju prema UAP-ovima posljednjih godina jeste sigurnost zračnog prometa. Njemački europarlamentarac Fabio De Masi je tokom 2025. i 2026. godine više puta tražio da EU uvede posebnu standardiziranu kategoriju za prijavljivanje takvih incidenata.
Piloti upozoravaju da nedostatak jasnog protokola otežava prikupljanje podataka. Smatraju da neidentifikovani objekti mogu dovesti do gubitka orijentacije ili prisilnih manevara, a prijavljuju se i mogući poremećaji senzora i komunikacijskih sistema.
Komercijalni pilot Rob Akkermans, sa 35 godina iskustva, opisao je Euronews-u događaj iz 2023. godine. Tokom ljeta s Bliskog istoka prema Nizozemskoj, posada je više od dva sata promatrala neobična svjetla.
On je rekao da su vidjeli svjetlo koje bi snažno zasjalo, a zatim polako izblijedjelo, te da se to ponavljalo, često uz još jedno ili dva svjetla. Najčudnije je bilo što bi jedno od tri svjetla ponekad manevriralo oko ostalih, kao u potjeri, nakon čega bi nestala.
Akkermans kaže da piloti često šute zbog mogućih profesionalnih posljedica, jer ih više brinu posljedice zbog tabua nego stvarni sigurnosni rizik kojem su svjedočili.
Kapetan Boeinga 747 Christiaan van Heijst opisao je nekoliko sličnih iskustava. Tokom ljeta iz Amsterdama prema Malagi 2010. godine, posada je primijetila pravokutni objekt dok je avion bio na 41.000 stopa.
Kontrola ljeta u Madridu rekla im je da ispred njih nema drugog prometa, nakon čega su spojeni s vojnom kontrolom, koja također nije imala podatke o letjelicama ili vojnim aktivnostima na tom području. Van Heijst naglašava da neidentifikovani objekt u zračnom prostoru prvenstveno treba promatrati kao sigurnosni problem, a ne kao temu naučne fantastike.
Dodatnu pažnju izazivaju izvještaji o UAP-ovima u blizini nuklearnih postrojenja. Francuska studija iz 2015. godine utvrdila je povezanost dijela neobjašnjenih viđenja s blizinom nuklearnih lokacija, dok se slična izvještaji u SAD-u bilježe decenijama.
Unatoč sve većem evropskom naglasku na zajedničkoj odbrani, Evropska komisija i dalje tvrdi da su UAP-ovi prvenstveno pitanje pojedinih država.
Portparol Komisije je odgovorio da su UAP-ovi u nadležnosti država članica EU-a, koje se njima bave u skladu s nacionalnim prioritetima sigurnosti i odbrane.
Joachim Dekkers, osnivač nizozemske koalicije za UAP, smatra da je jedan od najvećih problema stigma zbog koje se, prema njegovim tvrdnjama, velik dio pilotskih viđenja uopće ne prijavljuje. On je rekao da EU ne može zadržati vodeću ulogu u sigurnosti zračnog prometa dok ignorira stvarnost koju druge velesile već mjere.


