Iako zvanični podaci pokazuju da bh. ekonomija bilježi rast od 2,5 posto, a BDP je prvi put premašio 58 milijardi KM, uz investicije veće od deset milijardi, građani svakodnevno osjećaju da im standard ne prati te brojke. Prosječna plata od 1.700 KM na papiru izgleda dobro, ali stvarnost na policama prodavnica priča sasvim drugu priču.

Statistika tvrdi da je inflacija usporena na oko četiri posto, dijelom i zbog pojeftinjenja hrane prvi put u pet godina, ali građani to ne primjećuju u svojim novčanicima. Računi su sve veći, a torbe iz supermarketa sve lakše, što potvrđuju i svakodnevna iskustva ljudi koji kažu da žive jednako kao i prije nekoliko godina, dok mnogi oko njih jedva sastavljaju kraj s krajem.

Ekonomisti objašnjavaju da rast cijena proizlazi iz većih troškova poslovanja, nestabilnosti cijena energenata i viših doprinosa na povećane plate, što dovodi do rasta BDP-a, ali i pada produktivnih investicija. Bez proizvodnje, koja je ključna za egzistenciju i nova radna mjesta, te brojke ostaju samo lijepo izgledajuća statistika.

Trendovi pokazuju da se jaz između bogatih i siromašnih produbljuje, pa tako u BiH imamo stotine milionera, ali i stotine hiljada ljudi na rubu egzistencije. Dok god papir bilježi rekorde, a novčanici prazninu, državne milijarde za većinu građana ostaju samo apstrakcija.