Do ključnih međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama, zakazanih za 3. novembar, preostala su tri mjeseca, a ovo glasanje moglo bi u potpunosti promijeniti posljednje dvije godine drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa, te odrediti ko će kontrolisati Kongres dok se zemlja priprema za predsjedničke izbore 2028. godine.

Međuizbori, poznati i kao “midterm” izbori, održavaju se usred predsjedničkog mandata, a na njima se bira svih 435 članova Zastupničkog doma, 35 od 100 senatora i 36 guvernera.

Ishod će presuditi hoće li Trump posljednje dvije godine mandata provesti uz poslušni Kongres ili će se suočiti s oba doma pod kontrolom Demokratske stranke, koja bi mogla pokrenuti istrage, blokirati zakonodavstvo i, ovisno o veličini pobjede, otvoriti pitanje opoziva.

Trenutno Republikanci imaju samo pet mandata više u Zastupničkom domu, dok u Senatu drže 53 mjesta naspram 47 demokratskih.

Ovi izbori nadilaze puko brojanje mandata – oni predstavljaju prvi veliki test Trumpove popularnosti od povratka u Bijelu kuću, referendum o ekonomskoj politici obilježenoj visokim carinama i rastućim troškovima života, te pitanje hoće li Kongres zadržati sposobnost nadzora nad izvršnom vlašću.

Ako demokrate preuzmu barem jedan dom Kongresa, dobit će ovlasti za saslušanja, slanje sudskih poziva i istrage administracije, uključujući kontroverzu oko dosjea o Jeffreyju Epsteinu koja je uzdrmala i dio republikanske baze.

Trumpov politički položaj ulazi u završnicu kampanje oslabljen – prema prosjeku anketa Silver Bulletin, analitičkog projekta statističara Natea Silvera, njegova neto popularnost pala je na novi minimum drugog mandata i iznosi minus 20 posto, odnosno 38 posto građana odobrava njegov rad, a 58 posto ne.

To je, prema istom izvoru, niže nego u bilo kojem trenutku njegovog prvog mandata, uključujući razdoblje nakon nereda na Kapitolu 6. januara 2021.

Drugi presjeci anketa bilježe slične brojke – oko 37 do 38 posto odobrava njegov rad, dok ga 57 do 59 posto ne odobrava, s posebno lošim rezultatima među mlađim biračima i nezavisnima.

Rast životnih troškova izaziva najveću zabrinutost birača, tvrdi Alec Philips, glavni politički ekonomist Goldman Sachsa, a pad popularnosti analitičari i ankete pripisuju velikom skoku cijena goriva i inflaciji.

Uz to, istekle olakšice za zdravstveno osiguranje u sklopu Zakona o pristupačnoj skrbi (ACA) i rezovi u Medicaidu, doneseni u sklopu Trumpovog poreznog i proračunskog zakona, postali su ključna tema demokratske kampanje – vođa demokratske manjine u Zastupničkom domu Hakeem Jeffries obećao je da će stranka, dobije li većinu, poništiti te rezove.

Uz privredu, kampanju je obilježila i afera oko dosjea seksualnog predatora Jeffreyja Epsteina, koji je nekada bio blizak Trumpu – objava znatno cenzuriranih dokumenata krajem 2025. razljutila je dio republikanskih zastupnika, a republikanski strateg Brian Darling upozorio je da “ograničena objava ostaje politički rizik za sve republikance u ranjivim mandatima”.

Republikanski kongresmen Thomas Massie, koji je zajedno s demokratom Rom Khannom vodio inicijativu za punu objavu dosjea, izjavio je da će afera “naštetiti republikancima na međuizborima”.

Prekrajanje izbornih jedinica postalo je jedna od najvažnijih bitaka ovih izbora.

Najveća “borba” vodi se u Teksasu koji je usvojio novu kartu izbornih jedinica, koja bi republikancima mogla donijeti do pet dodatnih mandata – savezni sud u El Pasu blokirao je primjenu nove mape, ali je vrhovni sud SAD-a privremeno dopustio njezino korištenje na izborima, dok se parnica nastavlja.

Kalifornijski guverner Gavin Newsom odgovorio je referendumskom inicijativom “Prijedlog 50”, koju su birači odobrili, čime je otvoren put demokratskoj karti koja bi mogla donijeti pet dodatnih demokratskih mjesta.

Vrhovni sud odbio je hitnu žalbu republikanaca protiv te mape.

Slične bitke vode se u Misuriju, Sjevernoj Karolini, Ohaju, Floridi i Luizijani, gdje je presuda Vrhovnog suda o Zakonu o pravu glasa otvorila vrata brisanju okruga s afroameričkom većinom – prema analizi Cook Political Reporta, republikanci bi zbog prekrajanja mogli dobiti osam dodatnih mjesta, dok bi demokrati mogli ostvariti neto dobitak od dva, što znači da su republikanci strukturno u prednosti unatoč kalifornijskom protuudaru.

Bitka za Senat vodi se u devet država koje analitičari smatraju konkurentnima – demokrati brane dva mjesta u državama koje je Trump osvojio 2024. – Džordžiji i Mičiganu.

Republikanci brane sedam mjesta, uključujući Mejnu, gdje šesterostruka senatorica Susan Collins – jedina republikanska senatorica u državi koju je Kamala Harris osvojila 2024. – brani mandat protiv demokratskog kandidata Troyja Jacksona.

Najizglednija prilika demokrata za osvajanje republikanskog mjesta je Sjeverna Karolina, gdje se dugogodišnji senator Thom Tillis povukao nakon sukoba s Trumpom oko poreznog zakona.

Dodatne prilike demokratima otvaraju se u Ohaju i na Aljasci, a nadaju se iznenađenjima u Ajovi i Teksasu ako se politička klima dodatno pogorša za republikance.

Anketa o stranačkom glasanju za Kongres (bez imena kandidata) pokazuje prednost demokrata, ali s velikim rasponom ovisno o istraživaču – prosjek Silver Bulletina krajem jula iznosio je otprilike šest procentnih bodova u korist demokrata, dok je istraživanje Emerson Collegea zabilježilo prednost od jedanaest bodova, a Morning Consult i Rasmussen bilježe uže razlike od tri do četiri boda.

Harry Enten, analitičar CNN-a, upozorio je da su demokrati u zaostatku za tempom iz 2006. i 2018., kada su u istoj fazi ciklusa vodili sa sedam bodova, sugerirajući da entuzijazam za veliki “plavi val” možda nije toliko izvjestan koliko sugeriraju pojedinačne ankete s dvocifrenim prednostima.

Predsjednik Trump javno odbacuje pesimistične prognoze – na skupu s republikanskim guvernerima izjavio je da očekuje kako će stranka “raditi fantastično” na izborima, dodajući da bi rezultati mogli biti “veliko iznenađenje”.

Istovremeno, demokratsko vodstvo u Senatu javno se priprema za scenarij u kojem bi Trump mogao pokušati osporiti legitimnost izbora – vođa demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer sazvao je zatvoreni sastanak senatora radi planiranja onoga što je nazvao scenarijem sudnjeg dana.

Povod je bio Trumpov govor naciji o “integritetu izbora” krajem jula, u kojem je ponovio tvrdnje o izbornoj prevari iz 2020. i unaprijed doveo u pitanje vjerodostojnost izbora u novembru.

Što se tiče najizglednijih scenarija za novembar, analitičari uglavnom vide tri moguća ishoda – prvi je da demokrati preuzmu Zastupnički dom, ali ne i Senat, drugi je da republikanci obrane oba doma, i treći, rjeđe spominjani, jest širi “plavi val” u kojem bi demokrati osvojili oba doma s udobnom prednošću.

Posljedice za Trumpa razlikovale bi se ovisno o ishodu.

Gubitak Zastupničkog doma otvorio bi demokratima punu istražnu moć nad administracijom, uključujući mogućnost saslušanja o carinskoj politici, imigracijskim racijama ICE-a i dosjeu Epstein, te bi praktički zaustavio njegov zakonodavni program za posljednje dvije godine mandata, prisiljavajući ga na upravljanje pretežno putem izvršnih naredbi.

Gubitak Senata dodatno bi ugrozio potvrđivanje sudskih i izvršnih nominacija – istodobno, republikanska obrana obaju domova ojačala bi Trumpovu poziciju uoči 2028. i dala vjetar u leđa kandidatima poput potpredsjednika J.D. Vancea.

Ono što analitičari sa svih strana političkog spektra dijele jest uvjerenje da će ovi međuizbori, bez obzira na konačan ishod, biti jasan referendum o Trumpovom drugom mandatu i o smjeru kojim će Sjedinjene Države krenuti u posljednje dvije godine njegova predsjedništva.