Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas zaključuje proces prijema kompenzacijskih lista za oktobarske izbore.

Pravo na ove mandate imaju stranke koje su prešle entitetski prag od tri posto, a same liste neće biti dostupne javnosti.

Kako objašnjavaju iz CIK-a, radi se o listama koje politički subjekti predaju nakon što im redovne liste budu potvrđene, a s njih se dodjeljuju mandati prema redoslijedu kandidata.

Na tim listama mogu se naći samo imena kandidata koji su već bili na redovnim listama, bilo da se radi o pojedinačnim strankama ili koalicijama, a mogu dolaziti iz bilo koje izborne jedinice unutar entiteta za isti nivo vlasti.

Ukupno se u Parlamentarnoj skupštini BiH dijeli 12 kompenzacijskih mandata, u Federalnom parlamentu 25, dok je u Narodnoj skupštini Republike Srpske predviđeno njih 20.

Svrha ovih mandata je da se ublaže razlike između broja glasova koje stranka osvoji i broja direktnih mandata koje dobije u izbornim jedinicama.

Iako je ideja da stranke dobiju onoliko mjesta koliko im procentualno pripada na nivou entiteta, praksa često pokazuje drugačije rezultate.

Na prošlim izborima, zahvaljujući kompenzaciji, u Federalni parlament ušli su zastupnici s vrlo malim brojem glasova – jedan s 197, a drugi s 261 glasom, a bilo je i slučajeva da stranke bez ijednog direktnog mandata postanu parlamentarne.

S druge strane, u Republici Srpskoj su DNS i SPS na prethodnim izborima ostali bez direktnih mandata, ali su preko kompenzacije dobili ukupno sedam poslaničkih mjesta.