Dok velike sile razmatraju stratešku vrijednost Grenlanda, strani radnici na ovom arktičkom otoku bave se mnogo konkretnijim pitanjima – sigurnošću, podrškom porodicama u domovini i budućnošću svoje djece.

Kompanije na Grenlandu i dalje zapošljavaju ljude iz inostranstva jer ne uspijevaju popuniti radna mjesta u različitim djelatnostima. Na otoku trenutno boravi približno 1.300 državljana Filipina i oko 460 državljana Tajlanda, što su ujedno i najveće strane zajednice.

Filipinska populacija gotovo se učetverostručila u posljednjih pet godina, dok se broj Tajlanđana približno udvostručio. Zaposleni su u hotelima, restoranima, salonima za masažu i industriji prerade morskih plodova, ali i u izolovanim naseljima sjeverno od Arktičkog kruga.

Grenlandske vlasti žele ekonomiju proširiti izvan ribarstva, posebno kroz turizam, rudarstvo, energetiku i uslužni sektor. Međutim, takvi planovi dodatno povećavaju potrebu za radnom snagom, koje već nema dovoljno, upozorio je Christian Kjeldsen, direktor Grenlandskog poslovnog udruženja.

Kjeldsen smatra da politička neizvjesnost već usporava pojedine investicije, a eventualne posljedice mogle bi se odraziti i na budući dolazak stranih radnika. Plan predsjednika SAD-a Donald Trumpa da preuzme Grenland dodatno je uznemirio migrante koji su na otoku zasnovali život.

„Rizik je, očigledno, u tome što ne znamo šta će se dogoditi. Ne znamo kako će se ovo završiti“, rekao je Kjeldsen.